Veliko curenje 11,5 miliona dokumenata iz jedne panamske advokatske firme otkriva kako svjetski bogataši, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, skrivaju svoj novac, objavio je u nedjelju njemački list Sueddeutsche Zeitung.
Dokumenti, nazvani "Panama papers", su u posjedu njemačkih novina Süddeutsche Zeitung, a one su ih podijelile s Međunarodnim udruženjem istraživačkih novinara (ICIJ) pa su tako u posjedu dokumenata i BBC, The Guardian i još 107 medijskih organizacija u 78 zemalja.
Advokatska firma Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore advokatskih firmi u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze.
Gerard Ryle, direktor ICJI-a, pojašnjava da dokumenti pokrivaju dnevna poslovanja kompanije u zadnjih 40 godina.
"Dokumenti će vjerovatno biti najveći udarac offshore poslovanju u povijesti", tvrdi Ryle.
"Panama Papers sastoje se od 2,6 terabita podataka, 11,5 miliona dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki: riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli", ističe list.
Dokumenti dokazuju povezanost sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, uključujući dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, s nezakonitim finansijskim transakcijama.
Također, otkrivaju i kako je ruska banka povezana s Putinom, koja je pod sankcijama EU i SAD-a zbog ruske invazije Krima, oprala milijarde dolara, javlja BBC.
Novac ruske banke bio je preusmjeren kroz offshore tvrtke, od kojih su dvije bile u vlasništvu jednog od Putinovih najbližih prijatelja, čelista Sergeja Roldugina. Roldugin je osobno ostvario profit u iznosu od više stotina miliona dolara pranjem novca.
Dokumenti također pokazuju kao je islandski premijer Sigmundur Gunnlaugsson skrivao milione dolara u bankama koje je vlada morala spašavati. Ista vlada kojoj je on bio na čelu, a svoje investicije je skrivao od javnosti kada je 2007. ušao u parlament.
Iz Mossack Fonseca tvrde da su uvijek poštivali međunarodne protokole kako bi osigurali da ih se ne koristi za pranje novca, finansiranje terorizma i slične namjene te da žale ako su ih neki korisnici uspjeli zloupotrijebiti unatoč silnom trudu koji su uložili kako bi to spriječili, piše Index.

Ostale vijestiArhiva