Slobodno vreme
Turistički vodič
Seoski turizam u Srbiji
11.07.2007. 12:00
Izvor: B92
Seoski turizam u Srbiji
Na samo sat ili dva vožnje od svakog većeg grada nalaze se predeli u kojima je pojam vremena sasvim drugačiji: iako se ustaje rano i ceo dan radi, ovde Vas žurba neće nikuda dovesti. A kada u selo dođete kao gost vreme protekne vrlo brzo jer uživanjima starovremenskog življenja nikad kraja. U selima Srbije možete se opustiti u laganim šetnjama, naspavati do mile volje, nadisati čistog vazduha, ali i upoznati sa životom seljaka a, ako ste iole radoznali, ponešto i naučiti.
Nehajnom posmatraču lepota seoskog krajolika često promakne. Za njeno otkrivanje potrebno je strpljenje i vreme, potrebno je sići sa glavnog puta, pitati seljaka, uspeti se na ćuvik, nasladiti se divljim jagodama, nasedeti se pored kazana u kojem vatrica pucketa. U Srbiji svako selo ima svoj potočić ili reku, svoju šumu ili goru, a svako domaćinstvo svoje polje ili breg, voćnjak ili malinjak. Udoline između ogranaka planine, skrivene od pogleda ili usamljenost salaša u beskrajnoj ravnici ostavljaju Vam mogućnost da se nađete oči u oči sa samim sobom i svojim bližnjima te da im se na par dana zaista celi posvetite. Ne zaboravite ni zalaske sunca iza dalekih brda, noći sa hiljade zvezda i kristalno bistra jutra.
Većina sela Srbije zbilja su još uvek ekološke oaze. Svaki pravi domaćin diči se što prirodnijom proizvodnjom znajući da su mu pradedovi zemlju zdravu ostavili i da je takvu mora svom potomstvu predati. Neprskane jabuke, sok od malina bez konzervansa, šljive sušene na starinski način ili sveže uzbran paradajz često imaju tako dobar ukus kao da ste ih sada prvi put probali i otvaraju nove vidike ukusa i mirisa. Skoro svako domaćinstvo ima i pokoje živinče pa su tu i sveže skuvano mleko, domaći kajmak, jutros snesena jaja... Tokom šetnji naići ćete na živice pune divljih jagoda ili kupina, na grane trešanja ili dudinja koje se nadvijaju nad putem i mame svojim napupelim plodovima, na mirisne livade na kojima se može sakupiti stručak lekovitog bilja, na senovite šumarke još vlažne od jučeranje kiše u kojima tada bujaju pečurke.
Veliki hoteli mogu biti i konforniji od prostodušno nameštene sobe ali prisnost i ljubaznost koju ćete iskusiti kao gost seoskog domaćinstva ne možete drugde doživeti. Jer gost je ovde svetinja i dočekuje se kao da je prvi ikada a ispraća kao da je najmiliji.
Pored poseta prirodnim i kulturnim znamenitostima okoline u velikom broju domaćinstava nudi Vam se i mogućnost da naučite kako se muze krava, kako se plasti seno, kako se sprema zimnica. A ako pritom zasučete rukave i sami se okušate u novostečenim znanjima domaćini će biti više no srećni. Uz malo pažnje na samom ste izvoru saznanja kako se peče stvarno dobra rakija, kako se spravlja pita od heljde i šta je najbitnije za slatko od dunja. Najlepši suvenir koji se sa sela može poneti kući upravo je nešto od onoga u čijem se nastajanju učestvovalo i što će se sa ponosom izneti pred svoje prijatelje znajući koliko truda i ljubavi vredi.