Slobodno vreme
Turistički vodič
Barokna fantazija
23.04.2008. 12:00
Izvor: Press
Barokna fantazija
Gradovi jugoistočne Sicilije osvanuli su u stilu kasnog kitnjastog baroka posle zemljotresa 1693, a početkom novog milenijuma svojom jedinstvenom arhitekturom postali su deo svetske kulturne baštine pod zaštitom Uneska
Bez Sicilije, Italija je kao bez duše. Sicilija je ključ svega, reče Gete. Jedan drugi, borac protiv mafije, svojevremeno je pak rekao da nijedan Sicilijanac zapravo ne može da razume Siciliju! Iako na prvi pogled kontradiktorne, ove dve izjave zapravo su suština razumevanja najvećeg italijanskog ostrva.

Burna prošlost
Ostrvo je to koje je oduvek privlačilo brojne narode. Antičko razdoblje Sicilije počinje oko 750. g. p. n. e, kada su Grci počeli da je kolonizuju i osnivaju mnogo naselja, od kojih je najvažnija bila kolonija Sirakuza. Zahvaljujući Punskim ratovima, Sicilija postaje prva rimska provincija van Apeninskog poluostrva i to biva sve do pada Rimskog carstva kada su Siciliju 440. g. zauzeli Vandali. Nedugo potom, Goti su isterali Vandale, a Teodorik Veliki, iako ostrogotski vladar, oživeo je rimsku kulturu i verske slobode. Ipak, posle izbijanja gotskog rata, Sicilija postaje prvi deo Italije koji zauzima Vizantijsko carstvo. I ne samo to - vizantijski car Konstans Drugi premestio se iz Carigrada u Sirakuzu, odakle je nastavio vizantijska osvajanja. Dvesta godina kasnije na Siciliju je došla islamska vojska koja dugo nije uspevala da osvoji Sirakuzu i Taorminu, ali je na ostrvo donela nove poljoprivredne kulture: narandže, limun, pistaće i šećernu trsku, po kojima je Sicilija i dan-danas prepoznatljiva. Islamsku vladavinu prekinuli su Normani, koji su uspostavili kraljevinu Siciliju, a koja je u to vreme bila jedna od najbogatijih država u Evropi. Baš u to vreme Rimokatolička crkva u potpunosti zamenjuje dotadašnju vizantijsku istočnu hrišćansku. Period do 1860, kada Sicilija postaje deo kraljevine Italije, obeležen je mnogim ratovima, zemljotresima i kugom. Tada počinje i period baroka, zahvaljujući kome su gradovi o kojima ovde govorimo danas prave turističke meke.
O drugim ostacima velikih kultura - grčke, rimske, vizantijske, arapske, normanske, španske, kao i o pomorandžama i mafiji - nekom drugom prilikom.

Istorija na jugoistoku
Sirakuzu su još 734. godine p. n. e. osnovali Korinćani na ostacima grčke naseobine. Grad posebno krasi staro gradsko jezgro na ostrvu Ortiđa, gde se susreću grčko-rimska prošlost sa baroknom umetnošću 17. veka. Grad odlikuju uske, tipično mediteranske ulice, ostaci hramova i zamkova, lepe rustične kuće s vrtovima... Nekada je Ciceron govorio da je to "najveći među grčkim gradovima i najlepši grad na svetu".
Noto u svom mističnom velu ponosno se uzdiže u dolini reke Asinaro, okružen maslinjacima, stablima badema i citrusa. Grad u kome se neobično prepliću antika i barok najznačajniji je u grupi baroknih gradova.
Modika je svoj kulturni procvat doživela u 18. veku, kada su se istakli mnogobrojni filozofi, pesnici, lekari i književnici toga grada. Stari grad i moderna predgrađa spaja jedan od najviših mostova Evrope Gverijeri.
Raguza, čardak ni na nebu ni na zemlji, koji svojom nestvarnom lepotom arhitekture i pastelnim bojama fasada okupanim suncem odaje utisak bajkovitog grada.
Pjaca Armerina je gradić u srcu Sicilije, kojim dominiraju barokna katedrala i ostaci normanskog utvrđenja iz 12. veka, ali ono po čemu je nadasve poznat jeste rimska vila Kasala sa izuzetno očuvanim mozaicima na kojima preovlađuju severno-afrički motivi iz lova, kao i presek društvenih događanja iz tog perioda.
Kaltađirone je grad keramike ili, kako su ga Mavari popularno zvali, "brežuljak vaza".
Katanija pak, sa svojim dramatičnim položajem u podnožju Etne, predstavlja jedan od najznačajnijih gradova istočne obale. To je veliki grad, poprilično hladan, prepun crkava i s dva polurazrušena amfiteatra. Gradom dominira dvorac Ursino, kao i ostaci rimskog amfiteatra koji predstavljaju kontrast uličnoj vrevi današnjice. Osim ako zaista ne možete drugačije, nemojte otići sa Sicilije a da ne "doživite" Etnu, najviši živi vulkan u Evropu, koji se uzdiže na visini od 300 m.

Energično, glasno ali opušteno
Na mah ovi gradovi strancima, zbog svojih kamenih, kitnjastih građevina, mogu da se učine hladni, nepristupačni... Uprkos tome, ljudi su topli, gostoljubivi, mnoštvo ih je na ulicama, starci sede po trgovima... Tako je, zapravo, na celoj Siciliji (pa i u celoj Italiji), ljudi su veoma energični i glasni, ali i veoma opušteni. Nigde se njima ne žuri i ništa se ne mora, iako izgleda kao da uvek nešto rade i kao da su u velikoj frci.
Važnu ulogu na Siciliji imaju verski običaji. Među većinskim rimokatoličkim stanovništvom posebno je značajna procesija na Veliki petak. Najpoznatije su impresivne procesije u Marsali, Eni i Trapaniju. Slične parade u čast mnogih svetaca zaštitnika takođe se održavaju širom Sicilije, a najpoznatije proslave ove vrste su baš u nekim od gradova o kojima govorimo - Sv. Agate u Kataniji i Sv. Lucije u Sirakuzi.

Morte Alla Francia Italia Anela
U 19. veku na Siciliji je počeo da jača značaj mafije, čiji je uticaj delimično uspeo da potisne fašistički režim koji je bio aktuelan 20-ih godina prošlog veka. Mafija je sicilijanska zločinačka organizacija, a prema nekim tumačenjima njeni koreni su u događaju koji je poznat kao sicilijanska večera iz 1282, kada su Sicilijanci, besni zbog ponašanja francuskih osvajača, organizovali masovno ubijanje Francuza. Krilatica otpora bila je "Morte Alla Francia Italia Anela!" - Smrt Francuskoj od Italije. Od prvih slova ovih pokliča nastala je reč mafija.

Info
Stanovnika: Sicilija ima 4.857.900 stanovnika
Etnički sastav: Italijani (100 %)
Jezik: italijanski
Religija: katolici
Vremenska razlika: 0
Telefoniranje: mobilne mreže imaju roming
Valuta: evro
Struja: 220 V
Klima: južnomediteranska, proleće je toplo
Viza: turistička viza se izdaje u Ambasadi Italije u Beogradu
Šta videti: Taorminu, selo Kastelmolu, Kataniju, Etnu
Kupovina: grnčarija, vez, rukotvorine od čelika
Hrana i piće: italijanska nacionalna kuhinja, morski plodovi i vino
Smeštaj: u privatnim apartmanima od 20 do 70 evra dnevno, u hotelima sa tri ili četiri zvezdica od 60 do 170 evra dnevno
Detaljnije: u turističkoj agenciji "Kon Tiki travel" ili na sajtu www.kontiki.co.yu