Vesti
Društvo i ekonomija
Međunarodni dan ljudskih prava
10.12.2012. 20:00
Izvor: RTS
Međunarodni dan ljudskih prava
Poštovanje ljudskih prava u Srbiji je na zadovoljavajućem nivou, rekao direktor Kancelarije za ljudska i manjinska prava Dušan Ignjatović.
Danas se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava kako bi se ukazalo na značaj poštovanja prava i dostojanstva svakog pojedinca. U Srbiji će biti propraćen nizom manifestacija.
Direktor Kancelarije za ljudska i manjinska prava Dušan Ignjatović ocenio je, gostujući u Dnevniku RTS-a da je poštovanje ljudskih prava u Srbiji na zadovoljavajućem nivou, ali i dodao da je uvek moguće bolje i da treba raditi na poboljšanju postojećeg stanja.
Ignjatović je naglasio da se ljudska prava moraju poštovati cele godine, a ne samo na današnji dan kada se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava.
"Situacija je bolja nego što je bila, ali se mora raditi i dalje. Ovo stanje ljudskih prava je posledica rada mnogih činilaca u poslednjih dvadesetak godina", naglasio je Ignjatović.
On je dodao da se nada da će se naredne godine stvoriti uslovi da se održi Parada ponosa i da te uslove treba da stvori država i dodao da je i dalje izražena homofobija u Srbiji.
"Država treba da uradi sve da da ljudska prava ni jednog pojedinca ne bidu ugrožena, bez obzira na to kojoj manjinskoj zajednici pripada ", naglasio je Ignjatović.
Zaštitnik građana Saša Janković je uoči Dana ljudskih prava rekao da najveće prepreke potpunijem ostvarivanju ljudskih prava i vladavine prava u zemlji su slabe institucije sa jakim pojedincima, premoć političke volje nad vladavinom prava, birokratija i formalizam.
Generalni sekretar Evropske romske unije Dragoljub Acković čestitao je Dan ljudskih prava svim ljudima sveta, naročito pripadnicima jednoga naroda čija su prava gotovo najugroženija, u bilo kom delu sveta da žive.
Istraživanje Cesida pokazalo je da su Romi najdiskriminisanija grupa u Srbiji, potom slede osobe sa invaliditetom, starija lica, žene i pripadnici LGBT populacije.
Đorđe Vuković iz Cesida-a rekao je da 32 odsto ispitanika nije iskazalo elemente diskriminacije, a da je 18 odsto njih iskazalo odredjene predrasude i stavove tako da bi mogli biti skloni diskriminaciji određenih grupa.
Žene u Srbiji su više zaposlene od muškaraca ali su manje plaćene od njih, rečeno je u Beogradu na skupu o položaju žena na tržitu rada. Međutim, žene se češće suočavaju sa dikriminacijom. Kao najčeši oblici diskriminacije navedeni su ispitivanje o privatnom životu prilikom konkurisanja za posao i komentarisanje fizičkog izgleda.
Ujedinjene nacije su 10. decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.
Tim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čoveka: od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika.
Ujedinjene nacije su 1966. godine donele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.
U okviru Saveta Evrope 1950. godine doneta je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem.