Vesti
Društvo i ekonomija
Dinkić: Bez dodatnog poreza za drugu nekretninu
07.05.2013. 20:00
Izvor: Blic
Dinkić: Bez dodatnog poreza za drugu nekretninu
Vlasnici čija druga nekretnina vredi više od 50.000 evra neće biti dodatno oporezovani, izjavio je danas Ministar finansija Mlađan Dinkić.
"Hteli smo da oporezujemo one koji imaju više, ali smo shvatili da bi ovako izbili pare iz džepa i onima koji nemaju", rekao je Dinkić za Radio-televiziju Srbije.
Dinkić je naveo da je od dodatnog poreza odustao danas posle podne u dogovoru sa timom Ministarstva finansija, a posle poziva građana na osnovu kojih je shvatio da bi taj porez pogodio i one kojima prvobitno nije bio namenjen.
Po poslednjem popisu, u Srbiji ima oko 85.000 nekretnina više od broja stanovnika, ali se ispostavilo da su ih mnogi građani dobili nasledstvom, tako da bi njihovo oporezivanje bilo nepravedno u ovom trenutku, mada bi budžetski prihod od poreza na te nekretnine bio oko pet do šest milijardi dinara godišnje, kazao je ministar.
Dinkić je rekao da novi zakon o porezu na imovinu predviđa unakrsno ispitivanje imovine, uz rigorozne kazne za one koji je ne budu plaćali, što do sada nije bi slučaj.
On je izjavio večeras da će paketom izmena pet poreskih zakona biti ostvarene uštede u budžetu od 32 milijarde dinara do kraja godine, i najavio da će u maju biti povećane penzije i plate u javnom sektoru za dva odsto.

"Moguć rebalans budžeta"
Dinkić je nagovestio i mogućnost rebalansa budžeta, ali nije decidno rekao kada će to biti.
Rebalans će formalno biti izveden kroz smanjenje rashoda pojedinih ministarstava, tako da će ona morati da odustanu od nekih nabavki, ali se, na primer, planirane subvencije i podsticaji poljoprivredi neće smanjivati, rekao je Dinkić.
Imajući u vidu da je pao prihod od PDV-a i od akciza, usled pada prometa u trgovinama i usled rasta prometa robe u "sivoj zoni", rashodi budžeta biće smanjeni, ali će deficit ostati na planiranom nivou od četiri odsto BDP-a, objasnio je Dinkić.
Ministarstvo finansija,kako je rekao, planira ozbiljniju borbu protiv "sive ekonomije", preko pojačane kontrole poslovanja u trgovinama i to je sastavni deo poreske reforme.
Vlada je jedinstvena po pitanju poreske reforme, a najavljene izmene fiskalnih propisa dovešće do pravednijeg poreskog sistema, pogotovu u određivanju poreza na imovinu, i istovremeno će rasterititi privredu i pojačati stabilnost penzionog sistema, rekao je Dinkić.
On je ukazao da će jačanje stabilnosti penzionog fonda osloboditi brige oko 1,7 miliona penzionera za sigurnost isplate njihovih primanja, a privredi će se smanjti trošak rada.
Komentarišući žalbe opština da novim poreskim zakonima lokalnim samoupravama ostaje 80 odsto poreza na zarade, Dinkić je rekao da će lokalne samouprave morati da se potrude da brže odobravaju dozvole za gradnju i da uberu prihode na svom području od građevinskog zemljišta, kako bi "ubrale" više prihoda.

"Rast privrede od 1,9 odsto statistički značajan"
Govoreći o proceni da je Srbija izašla iz recesije u prvom kvartalu, Dinkić je rekao da rast privrede od 1,9 odsto u prvom kvartalu nije "bog zna šta", ali je statistički značajan, i bilo bi dobro da se taj trend nastavi.
Kao primer, Dinkić je naveo veliki rast automobilske industrije, najviše zahvaljujući "Fijatu", čiji je izvoz u prvom kvartalu učestvovao sa 20 odsto u ukupnom izvozu zemlje, ali je zato građevinarstvo u kolapsu.
Osvrnuvši se na rast javnog duga Srbije, Dinkić je rekao da će javni dug do kraja godine biti oko 58 odsto BDP-a, što je ispod granice od 60 odsto - kriterijum za visoko zaduženu zemlju, podsetivši da je Srbija nedavno počela da smanjuje javni dug.
Smanjenje javnog duga Ministarstvo finansija će uraditi tako što će uzimati jeftinije kredite da otplati skuplje zajmove, što rade i druge zemlje, a krajnji ishod biće zausavljanje zaduživanja zemlje i smanjenje javnog duga od 2014. godine, objasnio je Dinkić.
Savetnica ministra za poreska pitanja Milica Bisić je rekla da će novih pet zakona smanjiti troškove privrede za 27 milijardi dinara godišnje, i najavila da će osnovica za porez na zarade biti povećana sa 9.000 na 11.000 dinara.
Ona je dodala da će Zakon o porezu na dohodak građana stupiti na snagu ove godine, kada ga usvoji Narodna skupština.

"Aranžman s MMF ako privreda od toga ima koristi"
Sklapanje novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) zavisiće od toka razgovora, koji zvanično počinju sutra u Beogradu, izjavio je Dinkić, i ukazao da je važno da taj aranžman bude od koristi za našu privredu i državu u celini.
Suština je da Srbija ne treba da se prilagodi MMF-u, već da procenimo da li to nama odgovara, rekao je Dinkić za RTS, uoči sutrašnjeg zvaničnog početka razgovora delegacija Vlade Srbije i Misije MMF-a.
Misija MMF-a će naredne dve nedelje procenjivati stanje u javnim finansijama Srbije, a nisu predviđeni pregovori o novom finansijskom aranžmanu, rekao je Dinkić, navodeći da će se, u zavisnosti od toka tih razgovora i od toga da li će to biti u korist privrede i zemlje u celini, ići u pravcu sklapanja novog aranžmana.
Ukoliko Srbija sklopi aranžman s MMF-om, makar onaj "iz predostrožnosti" i bez uzimanja kredita, imaćemo kao zemlja veći kreditni rejting u svetu i moći ćemo da se jeftinije zadužujemo na stranom tržišu, i to je očigledna korist od novog aranžmana ukoliko do njega dođe, smatra Dinkić.
Zvanični razgovori Vlade Srbije i Misije MMF-a pocečhe sutra pre podne, održavanjem plenarne sednice u Narodnoj banci Srbije. Razgovori će se voditi na osnovu člana 4. Statuta Fonda, a misiju će predvoditi Zuzana Murgasova, saopštila je ranije Kancelarija MMF-a u Beogradu.
Predstavnici srpske vlade su ranije najavili da će biti reči o makroekonomskim kretanjima, izvršenju plana budžeta, a nagoveštena je i mogućnost pregovara o novom aranžmanu s MMF-om, ali bez uzimanja kredita, što bi bio još jedan aranžman iz predostrožnosti.
Prisustvo MMF-a u Srbiji je poželjno i bilo bi najbolje da se postigne makar trogodišnji aranžman iz predostrožnosti, izjavila je guverner NBS Jorgovanka Tabaković krajem aprila u Vašingtonu.
Ona je, nakon sastanka sa predstavnicima MMF i Svetske banke, rekla da Srbija takav aranžman ne želi zbog finansijskih sredstava, jer je platno-bilansna pozicija zemlje takva da ne uslovljava potrebu za novim novcem, ali je dodala da je potreban savetodavac i kontrolor.