Vesti
Društvo i ekonomija
ALARMANTNO U Vojvodini se upravo događa nešto što bi moglo da UBIJE POLJOPRIVREDU31.03.2017. 20:00
Izvor: Blic
Zbog alarmatnog opadanja organske materije, odnosno humusa, pogotovo u Vojvodini, naše njive bi uskoro mogle postati neplodne.
Stručnjaci u našoj zemlji u poslednjih mesec dana izneli su zabrinjavajuće podatke da je nivo humusa u zemljištima već sada ispod tri odsto, što je na granici optimalnog.Organske materije pre početka intezivne poljoprivrede u vojvođanskim njivama u drugoj polovini prošlog veka, bilo je više pet odsto, a samo u poslednjih 20 godina sa 3,5 spali smo na ispod tri odsto.
Krajnji je momenat da, pre svega, država shvati razmere ovog problema i reaguje. U suprotnom, Vojvodinu nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope
dr Jovica Vasin, Institut za ratarstvo i povrtarstvo- Srbiji, a posebno Vojvodini, preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta, što bi imalo nesagledive posledice. Krajnji je momenat da, pre svega, država shvati razmere ovog problema i reaguje. U suprotnom, Vojvodinu nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope - kaže dr Jovica Vasin, rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Vasin dodaje da se već sada osetimo negativan efekat, te da uprkos korišćenu pune agrotehnike, na njivama nam opada prinos.
Oko 75 odsto površine Vojvodine pokriveno je sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koja je u drugoj polovini prošlog veka imala sadržaj organske materije više od pet odsto, a danas u Vojvodini zemljišta sa ovolikim sadržajem humusa ima svega na jedan odsto površina.
Rapidno opada stočni fond
- Svedoci smo da od devedesetih godina rapidno opada naš stočni fond. Tako na velikoj većini naših njiva već decenijama ne koristimo stajnjak kao organsko đubrivo, nego mineralno đubrivo. Žetveni ostataci se masovno pale ili odnose sa parcela. Iz zemljišta zbog toga prinosima biljaka više iznosimo organske materije, nego što đubrenjem unosimo - nastavlja Vasin.Kako smatraju stručnjaci, već samo zaoravanjem a ne paljenjem žetvenih ostataka, pomoglo bi se puno. Obnavljanje stočnog fonda je dugotrajan proces, ali ima alternativnih materijala, kao i bolja organizovanost gde bi zeleni otpad iz gradova završavao na njivama, a ne na smetlištima.
Subvencionisanje proizvođača koji na pravilan način neguju stajnjak pre njegove primene na parceli, a koje državu ne bi koštalo puno, oparavili bi zemljišta, jer opadanje organske materije je dugotrajan proces koji se možda ne primećuje trenutno, ali u budućnosti može nam uništiti poljoprivredu.
Ostale vestiArhiva
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…
- 19/03 Evropska unija uvodi carine na rusko žito,…
- 18/03 Wizz Air smanjuje veliki broj letova u regionu:…
- 17/03 Subvencija 20.000 evra majkama. Evo šta vam…
- 16/03 Ekološki ustanak povodom Generalštaba: Vesiću…
- 15/03 Prosečna cena stanova u novogradnji u Srbiji…
- 12/03 Građani Srbije kroz kredite bankama duguju…
- 11/03 Aerodrom Nikola Tesla dobio četiri nagrade…
- 08/03 Nove cene goriva u Srbiji
- 07/03 NALED: Očekujemo da nova Vlada Srbije ubrza…
- 05/03 Do kraja godine moglo bi da dođe do novog…
- 04/03 Mali: Do 2027. vraćamo se u zonu visokog…
- 03/03 Petrović: Privredni razvoj Srbije ispod njenih…
- 01/03 Uber stiže u Srbiju?: Taksisti kažu da je…
- 29/02 Đedović Handanović i Tjurdenjev o remontu…
- 28/02 Sajam automobila i motocikala od 21. do 27.…
- 27/02 Osim Er Srbije, još šest kompanija ima dozvolu…