Vesti
Društvo i ekonomija
Održan 15. 'Protest protiv diktature' u Beogradu
17.04.2017. 20:00
Izvor: Beta
Održan 15. 'Protest protiv diktature' u Beogradu
Učesnici 15. po redu "Protesta protiv diktature" u ponedeljak uveče su ispred zgrade Doma Narodne skupštine oko 20 sati završili protesnu šetnju uz najavu da će se u utorak, 18. aprila ponovo okupiti na istom mestu.
Prethodno su organizovali minut ćutanja u znak sećanja na trogodišnju Milicu Rakić koja je poginula u NATO bombardovanju 1999. godine, a zatim su polako počeli da se razilaze.
Tokom protesne šetnje, prošli su preko Terazija i pored Trga Republike i stigli do zgrade Radio televizije Srbije u Takovskoj ulici gde su nakratko zastali skadirajući "Ostavke, ostavke", "Hoćemo uživo" i "Javna kuća Srbije".
Tokom šetnje saobraćaj u centralnim beogradskim ulicama je bio zaustavljen, a po nezvaničnim procenama policije, broj demonstranata je nešto posle 19 sati bio oko 400.
Kolonu, na čijem čelu su demonstanti nosili transparent sa zahtevima učesnika protesta "Fer i slobodni izbori, sloboda medija, decentralizacija, poboljšanje radničkih prava i departizacija", predvodili su dobošari.
Nosili su i transparent "Vučiću robija", "Protiv terora vlasti", "Za vladavinu prava", "Mi nismo miševi", "Car je go", "Vučiću, lopove"... a neprestalno se čula buka pištaljki i improvizovanih trubica.
Protest je počeo okupljanjem kod Doma Narodne skupštine nešto posle 18.00 sati, a tokom šetnje saobraćaj u centralnim beogradskim ulicama bio je obustavljen.
Skup je obezbeđivao manji broj saobraćajnih policajaca, a primetni su bili i policajci u civilu.
Protesti u Beogradu i drugim gradovima Srbije počeli su 3. aprila, dan posle predsedničkih izbora.
Demonstranti traže smenjivanje "političke elite" na čelu s premijerom i pobednikom izbora Aleksandrom Vučićem, fer i slobodne izbore, smenjivanje članova Republičke izborne komisije i Regulatornog tela za elektronske medije, slobodu medija i razrešenje "svih korumpiranih funkcionera".
Na Fejsbuk stranici "Protiv diktature", studenti traže i promenu prioriteta ekonomske i socijalne politike, poboljšanje prava radnika, zaštitu životnog standarda stanovništva i u potpunosti javno finansirano i svima dostupno obrazovanje i zdravstvo.