Vesti
Politika
Predsednik SANU: Osamostaljivanje RS nije realno
09.06.2017. 20:00
Izvor: Blic
Predsednik SANU: Osamostaljivanje RS nije realno
Predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Vladimir Kostić ocenio je da osamostaljivanje Republike Srpske, posebno u ovom političkom trenutku, nije realno.
Kostić je za "Danas" rekao da to "nosi gotovo istovetne rizike koji su, pogrešno čitani, i u izostanku 'prijatelja', rezultirali nestanku srpskog stanovništva s vekovnih prostora".
- Strpljivo i uporno građenje demokratskih institucija RS, korišćenje zajedničkog kulturnog, akademskog i naučnog prostora, obogaćivanje ekonomskih veza sa Srbijom, koja bi bila iskreno otvorena i za sugrađane drugih etničkih grupa, čini mi se da predstavlja najbolju odbranu srpskog prisustva na prostorima preko Drine - rekao je on.
Kostić je naveo da ima utisak da ni ljudi iz političkog establišmenta Republike Srpske ne misle potpuno isto o tom pitanju. On je naglasio da bi voleo da zna šta se podrazumeva pod pojmom "funkcionalne države" BiH, u kojoj su ravnoteža i ravnopravnost tri naroda i dva entiteta uslov svih uslova.
- Nisam siguran u kojoj meri se ispod "unkcionalnosti" ne krije zamka majorizacije. Niko u BiH, i tu ne mislim samo na Srbe, nema više prava na naivnost u građenju budućnosti koja će nadam se biti zajednička, a bojim se ni na previše vere u pomoć sa strane. Koliko znam, i Dejtonski sporazum je definisao, svakako sa razlogom, limitirani broj zajedničkih funkcija - rekao je Kostić.
Predsednik SANU je naveo i da svaku odgovornu osobu posebno brine sudbina preostalih Srba na Kosovu i Metohiji i "budućnost naše kulturne i umetniče baštine".
- Mi smo, kao SANU, pred prošlogodišnje odlučivanje u UNESKO pisali na preko 50 adresa nacionalnih akademija ili njihovih asocijacija u pokušaju da objasnimo tekući proces nasilne promene kulturnog konteksta - rekao je on.
"Umesto čekanja da budemo učesnici u sopstvenoj budućnosti"
Po njegovim rečima, najupečatljivija je bila serija kurtoaznih dogovora, uz potpunu ravnodušnost i nezainteresovanost. Naveo je i da je posebna priča da se na izvesno razumevanje o tom problemu nailazilo tamo gde mu se nisu ni nadali.
- Ovo iskustvo me je vodilo zaključku da smo, umesto čekanja, dužni da budemo učesnici u sopstvenoj budućnosti, da sagledamo zgarišta sopstvenih poraza, ali i neprepoznate pobede, da razumemo vreme, okolnosti i okruženje, promene u makropolitičkim odnosima, da naučimo da se sklonimo sa staze istorije koja nas je na kraju 20. veka dovela do teške i dramatične geopolitičke usamljenosti, a koja je rezultirala u bestijalnoj destrukciji ljudi i zemlje, da ozbiljno radimo na povezivanju i razumevanju unutar regiona, uz već patetičan, ali ne i manje istinit slogan da se Srbija brani mirom - naveo je Kostić.
On je dodao da umesto apsolutnih kategorija prijatelja i neprijatelja, zaveta i vinjačkog patriotizma, odgovorno čitamo realnost i razmišljamo o prevazilaženju njenih zamki.
- Da pokušamo da razvijemo već dugo neupotrebljavanu veštinu prepoznavanja sopstvenih interesa i, zašto da ne, vitalni egoizam koji će nas sprečavati da budemo bilo čiji zatočnici na ovim prostorima - istakao je Kostić.