Vesti
Društvo i ekonomija
Suša uništila više od pola kukuruza i soje
02.08.2017. 20:00
Izvor: Mondo
Suša uništila više od pola kukuruza i soje
Prinosi kukuruza i soje biće manji možda i za 60 odsto, a šećerne repe od 20 do 30 odsto, ako se obistini prognoza meteorologa da u narednih desetak dana neće pasti kiša, upozoravaju poljoprivredni stručnjaci.
Agroekonomski analitičar Milan Prostran rekao je za agenciju Beta da bi takva suša nanela veliku štetu poljoprivredi koja učestvuje u bruto domaćem proizvodu (BDP) sa oko deset odsto, a u rodnim godinama i više.
"Ako bi bar za pet godina uspeli da izgradimo sistem za navodnjavanje za 300.000 do 500.000 hektara, to bi bio veliki iskorak jer se sada zalivaju usevi na samo 100.000 hektara od oko dva miliona hektara obradivih površina", rekao je Prostran.
Dodao je da je u bivšoj Jugoslaviji sistemom za navodnjavanje zalivano 150.000 hektara, ali je uništen sistem na 50.000 hektara.
Za izgradnju sistema za navodnjavanje na celokupnoj površini od dva miliona hektara, što je bila ideja jednog od bivših ministara poljoprivrede Dušana Petrovića, bilo bi, kako je rekao, neophodno 2,5 do tri milijarde evra.
"Tog novca nema, a i da ga ima, treba imati u vidu da se navodnjavanjem ispira zemljište i narušava njegova struktura, pa se mora đubriti stajskim đubrivom od goveda, a stočni fond je sa dva miliona smanjen na 800.000 komada, što nije dovoljno za proizvodnju đubriva", rekao je Prostran.
Zbog ozbiljnijeg narušavanja klime i štete koju nanosi suša, trebalo bi, prema njegovim rečima, organizovati stručnu raspravu kako bi se pronašla najbolja rešenja.
"Zalažem se da se u jesen poseju sve kulture koje mogu da izdrže zimske uslove, pšenica, ječam, raž i uljana repica, a da prolećna setva počne sredinom marta i da se seju rani hibridi kukuruza, iako neki kasni daju veće prinose", rekao je Prostran.
Dodao je da bi usevi bili otporniji na sušu ako bi poljoprivredni proizvođači primenjivali punu agrotehniku, duboko oranje i đubrenje.
Referent za sirovine u preduzeću King komerc Željko Kovačević reka da ta firma ima 2.500 hektara pod šećernom repom i da će prinosi biti smanjeni od 20-30 odsto.
"Šećera bi ipak trebalo da bude dovoljno i za domaće potrebe i za izvoz, jer je na zalihama od 150.000 do 200.000 tona", rekao je Kovačević.
Dodao je da je za domaće potrebe dovoljno oko 200.000 tona, a izvozi se oko 180.000 tona.
Proizvođači šećera, prema njegovim rečima, nisu zainteresovani mnogo za izvoz šećera jer je ta namirnica u zemljama EU jeftinija nego u Srbiji.
Kovačević je istakao da je "navodnjavanje u Vojvodini misaona imenica" i da zakupci državnog zemljišta nemaju interesa da grade zalivne sisteme jer je to dugoročna investicija, a zemljište se daje u kratkoročni zakup.
Suša će, kako procenjuju poljoprivredni stručnjaci, oštetiti i mlade izdanke voća, pa će se to odraziti ne samo na ovogodišnji rod nego i u sledećoj godini.