Vesti
Politika
Samit u Beogradu
23.10.2017. 20:00
Izvor: Blic
Samit u Beogradu
Samit u Beogradu: Ulazak Srbije u EU u znaku podrške, uslova, optimizma, ali i SUMNJI
Zapadnom Balkanu je mesto u Evropi, a u interesu Evrope je da taj region vrati na vrh liste prioriteta, ocenili su danas učesnici 17. Srpskog ekonomskog samita u Beogradu. - Ja sam veoma optimistična kada je reč o Srbiji. Ne znam da li će to biti 2025. godine, kako je rekao (predsednik Evropske komisije Žan Klod) Junker, ali sam sigurna da će Srbija biti članica EU. Mi ćemo biti oni koji snažno podržavaju Srbiju - poručila je danas Dora Bakojani, bivša šefica diolomatije Grčke i gradonačelnica Atine.

Ona je na današnjem Ekonomskom samitu Srbije rekla da ja za ceo region veoma ohrabrujuće to što je kancelarka Merkel dala podršku regionu.

- Problema ima, moramo sa njima da se suočavamo. BiH nije postigla ono što smo se nadali, i neko mora da inicira to. Ja mislim da je taj neko EU, koja mora da se pozabavi time, ali mora da povede računa i o celom regionu - rekla je Bakojani.

Vuk Jeremić, lider Narodne stranke i bivši srpski šef diplomatije, tokom diskusije objasnio je zašto nije preterano optimističan kada je reč o ulasku Srbije u EU.
Jeremić: Zamislite ovako nešto...

- Zamislite Dora (obraćao se gošći iz Grčke) situaciju gde jedan od potpredsednika vladajuće stranke kaže da je vaš član porodice rasturač droge, a nakon toga sudovi na to ne odreaguju. Zamislite situaciju u kojoj u medijima vladajuća većina ima toliko prostora, za razliku od drugih, u odnosu od 80:20. To su neki of razloga zašto nisam previše optimističan. To su dva primera gde se Srbija nalazi danas. Mnogo toga ovde mora da se promeni i uradi - rekao je Jeremić na današjoj panel diskusiji na ekonomskom samitu.Tokom prethodnog obraćanja Jeremić je rekao da je manje optimističan i kada se govori o pristupu celog regiona Evropskoj uniji.

- Veoma je teško predvideti budućnost, naročito u narednih pet, šest godina, da li će doći do proširenja evropske porodice. Način na koji mnogi vide ovu situaciju jeste da još nismo spremni da govorimo o ozbiljnim koracima po pitanju proširenja. Dok to ne dođe, važno je da očuvamo mir i stabilnost - smatra Jeremić.

Kako kaže, veruje da je najvažnije pitanje kako da Srbija iz dana u dan postane evropsko društvo.- Mislim da postoje pitanja koja moramo da rešimo pre toga - rekao je Jeremć i dodao: Verujem da svi treba malo da se zabrinemo po pitanju puta koji je Srbija zauzela, on jeste stabilan, ali me brine u kom pravcu ide.

Miščević: Pristupni pregovori nedovoljno brzi

Šefica pregovaračkog tima Srbije u pristupnim pregovorima sa EU Tanja Mišćević ocenila je da pristupni pregovori ne napreduju onom brzinom koju bi želeli, ali je zadovoljna što smo dobili perspektivu za 2025. godinu.

Miščević je, na 17. Ekonomskom samitu Srbije pod nazivom "Mapa puta ka unapređenju konkurentnosti“, podvukla da je evropska integracija Srbije, kao i Zapadnog Balkana reformska agenda.- Otvorili smo deset poglavlja, zatvorili privremeno dva. Ako me pitate da li sam zadovoljna tempom, reći ću da nisam zadovoljna dinamikom. Počeli smo pre četiri godine pregovore skriningom, a ako zadržimo ovu dinamiku ne želim ni da računam koliko će nam trebati - naglasila je ona.

Miščević je istakla da je dobro što je predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker pre mesec dana dao okvirni datum za prijem Srbije u EU 2025. Ona je istakla da je potrebno imati jasan okvir.

Govorila je i da je među otvorenim poglavljima mnogo njih koji se tiču poslovnog okruženja, kao i da nisu u pitanju samo poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, već neka koja su u samoj srži evropskog poslovnog okruženja, kao što su javne nabavke, prava intelektualen svojine i slično.

Posebno je ukazala na poglavlje 30 o ekonomskim odnosima sa inostranstvom i ocenila da su oni problem po Srbiju, jer zabranjuju članicama da imaju sporazuma o slobodnoj trgovini sa drugim državama.

S tim u vezi je ukazala da Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini sa, na primer, Rusijom, ali je i članica CEFTA koja povezuje region.

- Biće interesantno videti kako ćemo moći da nastavimo saradnju u okviru regionalne kooperacije kada budemo postali članica EU i primenili poglavlje 30 - navela je ona.

Ditman: Šta se mora mora se

Aksel Ditman, nemački ambasador, rekao je danas na samitu da podržava ulazak Srbije u EU.

- Postoje uslovi koje svaka zemlja na Zapadnom Balkanu mora da ispuni na putu ka EU. U slučaju Srbije to su poglavlja 23 i 24, koja se odonose na prevosuđe i vladavinu prava... Stvari koje treba ispniti pre ulaska u EU su neophodne, i tu smo veoma jasni - rekao je Ditman.

Manco: Regionalna i evropska integracija idu jedna s drugom

Italijanski ambasador u Srbiji Đuzepe Manco rekao je da regionalna i evropska integracija nisu u sukobu jedna s drugom, već da "te dve stvari" mogu da pomognu jedna drugoj.

- Biće dobro ako je region spreman da se bavi rešenjem problema kao što su odnosi sa Kosovom i BiH, ali ne znam da li smo blizu rešenja - rekao je Manco na panelu o geopolitičkim trendovima i bezbednosnim izazovima u okviru samita u beogradskom hotelu Metropol.

Fabrici: Reforme da ne budu mrtvo slovo na papiru

Evropska unija je glavni put i način da se poboljša konkurentnost Srbije, izjavio je danas ambasador Evropske unije i šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici.

- “Važno je međutim da postoji kvalitet implementacije reformi, i da one ne budu samo mrtvo slovo na papiru” - izjavio je Fabrici na 17. Ekonomskom samitu Srbije.

Kako je dodao, Srbija je ostvarila dobar napredak na planu vraćanja makroekonomske stabilnosti, što je pokazatelj načina na koji je sarađivala sa EU po pitanju pretpristupnih pregovora.

“Budžetski deficit i javni dug Srbije se smanjuju, što predstavlja dobar rezultat i pokazatelj toga kako je Srbija sarađivala sa EU po pitanju pregovora”, izjavio je on.

- Izvoz Srbije u EU povećao se tri puta, ali na regionalnom nivou nije bilo napretka. “Izuzetno je bitna regionalna sradnja i integracija u okviru regiona. Uočavamo potrebu da se poveća takva vrsta saradnje” - istakao je on.

Zvanični Beograd je, kako je podsetio, do sada otvorio deset poglavlja u pregovorima sa EU i preduzeo je mnoštvo reformi kako bi postao deo evropske porodice, ali preostalo je još dosta posla kako bi u potpunosti uskladio svoje propise sa pravnim tekovinama EU.

Kada je reč o infrastrukturi, EU je, kako je naveo, tu bila vrlo aktivna, budući da je uložila pet milijardi evra u Srbiji za pet godina.

Ji: Srbija prolazi kroz reforme, glavni izazovi nezaposlenost i ekonomija

Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD Hojt Brajan Ji istakao je da su reforme put koji Srbija prolazi, ali da su joj glavni izazovi nezaposlenost i ekonomija.

- Šta mi, Amerikanci možemo da vam poručimo. Sa našeg stanovišta oni koji dolaze iz EU, proces je kompleksan i bitan. Reforme i standard su put kojim Srbija prolazi. Postoji dosta izbora i izazova na evropskom putu Srbije. Veoma sam optimističan za ceo region. Važno je za sve da se fokusiramo na to sta naši građani žele - naveo je Ji.

On je skrenuo pažnju na to da su glavni izazovi pred Srbijom nezaposlenost i ekonomija.

- Verujem da je veoma bitno da se fokusirate na koren problema, poput ekonomije i stabilnosti. Moramo se fokusirati na pravi napredak. Potrebno je da postoji jači osećaj hitnosti i to važi za ceo zapadni Balkan. Ništa ne stoji, svet ne stoji, tako da je strpljenje pogrešna strategija. Potrebno nam je novo partnerstvo između Zapadnog Balkana i međunarodne zajednice, u kome obe strane daju i dobijaju. Međunarodna zajednica nije samo organizacija koja pruža pomoć. Želimo da ove države postanu stabilne, da nam kasnije ne bi bile problem - naveo je Ji.

Zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD je istakao da države Zapadnog Balkana treba da naprave jasan plan gde i šta žele.

- To važi za sve zemlje, uključujući i Srbiju, nije dovoljno samo reći: "Mi želimo u EU", moraju i da se rade konkretne stvari. Ne mislim da treba balansirati između više strana jer poruka balansiranja nije jasna poruka. Sa evropskim i evroatlantskim institucijama, mnoge inicijative poput ekonomske organizacije CEFTA su dobre i sve države Zapadnog Balkana bi trebalo da to imaju u vidu. Postoje mnogi načini na koje se države mogu integrisati, od vojske pa na dalje, a energija je takođe jedan od njih. Da bi se ubrzao napredak prema ciljevima koji su zajednički, bitno je imati na umu vrednosti, naročito na mestima gde je do skoro bio rat, gde postoje etničke tenzije - rekao je Ji.

Napomenuo je da smatra da države moraju da budu jasne u svojim porukama, a dela su bitnija nego reči.

- Srbija je posvećena evropskim vrednostima, to se vidi, naročito na primeru Srbije koju međunarodna zajednica veoma prati. Mislim da postoji potreba da budemo otvoreni i iskreni kada je reč o Zapadnom Balkanu. Ako pogledamo nedavne incidente u BiH ili prošle godine na administrativnoj granici sa KiM kada je bio problematičan voz, zatim u Makedoniji i tako dalje, još postoji rizik of konflikta i tako je sve dok su oni nerešeni. Opšti trend jeste pozitivan, ali postoji i opasnost od iskre da ne eskalira - poručio je Ji.

On je rekao i da u ovom regionu postoje političari koji napreduju zahvaljujući konfliktima.

- Ima i internih i eksternih rizika da ta iskra bude upaljena. Migracije su eksterni, a ako je reč o internim, to bi mogla biti vladavina prava. Mi smatramo da je vizija Rusije drugačija od one koju za Zapadni Balkan imaju EU i SAD. Ne želim da na bilo koji način mi namećemo kakve odnose Srbija treba da ima sa Rusijom, ali zemlje koje žele u EU ili NATO, moraju jasno da kažu koja je njihova odluka i da pokažu to u praksi. Postoji srpska izreka: "Sedeti na dve stolice", ali je to teško ako su one udaljene. Može se desiti da propadnete između njih dve - poručio je Ji, dodajući: "Predsednik Vučić je bio i u privatnim i u javnim razgovorima jasan da je opredeljenje Srbije EU, uz to da žele da imaju dobre odnose sa Rusijom. Ako je interes da uđe u EU, onda treba da ubedite i evropske partnere u to, one koji odlučuju o svemu tome. Mi verujemo da je ono što Rusija radi na primeru Crne Gore vršenje negativnog uticaja".

Ji je naglasio da bi SAD volele više da se angažuju.

- Rekao bih da je naša politika stabilna. Ova administracija je jasno rekla da se zanima za Zapadni Balkan i da bismo voleli da se više angažujemo. Suština je da se naša politika i interesi nisu promenili, a to je da želimo stabilan Zapadni Balkan. Ovo bi mogla biti godina dobrih mogućnosti za ceo region, počevši od Makedonije, preko Grčke i Crna Gora je ušla u NATO... U Srbiji znam da je polarizovano društvo po pitanju NATO- a, ne zagovaram ništa, ali je dobro da Srbija učestvuje u partnerstvu za mir. SAD su uključene u dijalog Beogrda i Prištine i učestvovaće koliko obe strane budu želele, nećemo se nametati, ali bićemo tu koliko god bude bilo potrebno - saopštio je Ji.