Vesti
Društvo i ekonomija
Broj obolelih od ove polne bolesti u Srbiji se UTROSTRUČIO13.04.2018. 20:00
Izvor: Blic
U poslednjih deset godina broj obolelih od sifilisa se utrostručio, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na drugom mestu najčešćih polno prenosivih bolesti je gonoreja, a na trećem hlamidija trahomatis. Stručnjaci upozoravaju da do sve učestalijih seksualnih infekcija dovodi nedostatak seksualnog obrazovanja.
Nedostatak seksualnog obrazovanja za sobom, osim infekcija, vuče i druge posledice, pa tako u uzrastu između 15 i 19 godina svake godine imamo oko 5.000 neželjenih trudnoća. Mladi u Srbiji jednostavno ne koriste kontracepciju i o njoj imaju velike predrasude.
Po podacima "Batuta" u poslednje dve godine od sifilisa je obolelo oko 170 ljudi, što je tri puta više nego pre jedne decenije. Stopa incidencije infektivnog sifilisa dvostruko je viša nego pre dve godine. U protekle dve godine povećanje obolelih od gonoreje raste za 15 do 20 odsto godišnje. U porastu su i negonokokni uretritisi, a standardno su prisutne i polne bradavice ili kondilomi, infekcija trihomonasom i genitalni herpes. Posledice ovih polno prenosivih bolesti mogu biti sterilitet, komplikacije sa začećem i nemogućnost iznošenja trudnoće.
Vasilije Topalov, lekar i predsednik Seksološke sekcije Društva lekara Vojvodine kaže da ljudi više ne obraćaju pažnju na polne bolesti misleći da su iskorenjene, ne znajući da su i dalje tu, samo otpornije nego ranije.
- Nekada se u bolnicama u rutinskom radu proveravalo da li su pacijenti zaraženi sifilisom, danas se to više ne radi, a bolesti su postale otpornije na neke terapije. Apsurd je da ljudi postaju sve promiskuitetniji, a sve manje znaju o seksu. Kvalitetno seksualno obrazovanje rešilo bi nas ovih infektivnih bolesti, ali to kod nas krene šest meseci pa stane i bude potpuno neozbiljno prihvaćeno - kaže Topalov.
Zaraženih je verovatno i mnogo više, jer većina privatnih klinika ne prijavljuje svoje podatke, a pacijenti često odlaze na preglede upravo kod njih kada problemi postanu nesnosni.
Vesna Najdovska, specijalista dermatovenerologije, izjavila je da širenju bolesti doprinosi takozvani "leteći seks", gde jedna osoba u kratkom vremenu izmeni i po nekoliko partnera o kojima ne zna ništa. Ona dodaje da su pacijenti u tim slučajevima često obrazovani i dobro situirani ljudi.
Sa druge strane, odlazak muškaraca kod urologa je u Srbiji još tabu tema, pa tako podaci "Batuta" govore da distribucija obolelih u odnosu na pol pokazuje devetostruko veću zastupljenost muškog pola u odnosu na ženski. Muškarci u Srbiji češće obolevaju od polnih bolesti nego što je to prosek u Evropi.
Po korišćenju kondoma na dnu Evrope
U Srbiji je danas normalno da se prva seksualna iskustva stiču sa 15 ili 16 godina, dok sa druge strane niko ne ističe važnost kontracepcije. U Srbiji se godišnje potroši samo 1,42 kondoma po glavi stanovnika, po čemu smo na dnu Evrope, a velike predrasude imamo i prema drugim vidovima kontracepcije, kao što je hormonska, koja je potpuno bezopasana po organizam i veoma efikasana.
Tako je tokom 2016. godine prijavljeno 15.526 prekida trudnoće. U strukturi su najzastupljeniji medicinski indukovani prekidi trudnoće, kojih je bilo 11.093, odnosno 71,4 odsto.
Na drugom mestu najčešćih polno prenosivih bolesti je gonoreja, a na trećem hlamidija trahomatis. Stručnjaci upozoravaju da do sve učestalijih seksualnih infekcija dovodi nedostatak seksualnog obrazovanja.
Nedostatak seksualnog obrazovanja za sobom, osim infekcija, vuče i druge posledice, pa tako u uzrastu između 15 i 19 godina svake godine imamo oko 5.000 neželjenih trudnoća. Mladi u Srbiji jednostavno ne koriste kontracepciju i o njoj imaju velike predrasude.
Po podacima "Batuta" u poslednje dve godine od sifilisa je obolelo oko 170 ljudi, što je tri puta više nego pre jedne decenije. Stopa incidencije infektivnog sifilisa dvostruko je viša nego pre dve godine. U protekle dve godine povećanje obolelih od gonoreje raste za 15 do 20 odsto godišnje. U porastu su i negonokokni uretritisi, a standardno su prisutne i polne bradavice ili kondilomi, infekcija trihomonasom i genitalni herpes. Posledice ovih polno prenosivih bolesti mogu biti sterilitet, komplikacije sa začećem i nemogućnost iznošenja trudnoće.
Vasilije Topalov, lekar i predsednik Seksološke sekcije Društva lekara Vojvodine kaže da ljudi više ne obraćaju pažnju na polne bolesti misleći da su iskorenjene, ne znajući da su i dalje tu, samo otpornije nego ranije.
- Nekada se u bolnicama u rutinskom radu proveravalo da li su pacijenti zaraženi sifilisom, danas se to više ne radi, a bolesti su postale otpornije na neke terapije. Apsurd je da ljudi postaju sve promiskuitetniji, a sve manje znaju o seksu. Kvalitetno seksualno obrazovanje rešilo bi nas ovih infektivnih bolesti, ali to kod nas krene šest meseci pa stane i bude potpuno neozbiljno prihvaćeno - kaže Topalov.
Zaraženih je verovatno i mnogo više, jer većina privatnih klinika ne prijavljuje svoje podatke, a pacijenti često odlaze na preglede upravo kod njih kada problemi postanu nesnosni.
Vesna Najdovska, specijalista dermatovenerologije, izjavila je da širenju bolesti doprinosi takozvani "leteći seks", gde jedna osoba u kratkom vremenu izmeni i po nekoliko partnera o kojima ne zna ništa. Ona dodaje da su pacijenti u tim slučajevima često obrazovani i dobro situirani ljudi.
Sa druge strane, odlazak muškaraca kod urologa je u Srbiji još tabu tema, pa tako podaci "Batuta" govore da distribucija obolelih u odnosu na pol pokazuje devetostruko veću zastupljenost muškog pola u odnosu na ženski. Muškarci u Srbiji češće obolevaju od polnih bolesti nego što je to prosek u Evropi.
Po korišćenju kondoma na dnu Evrope
U Srbiji je danas normalno da se prva seksualna iskustva stiču sa 15 ili 16 godina, dok sa druge strane niko ne ističe važnost kontracepcije. U Srbiji se godišnje potroši samo 1,42 kondoma po glavi stanovnika, po čemu smo na dnu Evrope, a velike predrasude imamo i prema drugim vidovima kontracepcije, kao što je hormonska, koja je potpuno bezopasana po organizam i veoma efikasana.
Tako je tokom 2016. godine prijavljeno 15.526 prekida trudnoće. U strukturi su najzastupljeniji medicinski indukovani prekidi trudnoće, kojih je bilo 11.093, odnosno 71,4 odsto.
Ostale vestiArhiva
- 17/04 Prosečni prihodi po domaćinstvu lane 87.973…
- 16/04 „Projekcije za narednih pet godina najgore…
- 15/04 Obračunati doprinosi za poljoprivrednike
- 14/04 Od sutra iz Beograda do Mostara za 50 minuta
- 13/04 Kristalina Georgijeva ponovo izabrana za…
- 12/04 Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet…
- 11/04 Svetska banka povećala prognozu rasta za…
- 08/04 Srbija zabranila uvoz peleta na tri meseca
- 07/04 Penzije do proseka prima oko 980.000 penzionera,…
- 04/04 Dug Srbije u februaru iznosio 36,4 milijarde…
- 03/04 Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita…
- 02/04 Proizvedeni prvi primerci električnog automobila…
- 01/04 Ministarstvo poljoprivrede: Od danas prijavljivanje…
- 31/03 Poreski kalendar za april 2024: Evo kada…
- 29/03 Tabaković: U maju očekujemo da inflacija…
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…
- 19/03 Evropska unija uvodi carine na rusko žito,…