Vesti
Društvo i ekonomija
Milan Kašanin dobija ulicu u Beogradu25.04.2018. 20:00
Izvor: B92
Beograd -- Beograd će od ovog aprila i zvanično ima ulicu koja nosi ime intelektualca, osnivača vodećih srpskih muzeja i istoričara umetnosti Milana Kašanina.
Njegovim imenom odsad se naziva deo nekadašnje Palmotićeve ulice između ulica Džordža Vašingtona i Bulevara despota Stefana, a tabla sa nazivom ulice Milana Kašanina biće otkrivena sutra u podne.Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Grada Beograda je u januaru 2017. prihvatila inicijativu Biblioteke “Milutin Bojić” i dala predlog Skupštini grada Beograda da se donese odluka da Ulica Milana Kašanina bude na pomenutoj lokaciji.
Ova pozicija nije odabrana slučajno. Reč je o delu Beograda, naspram nekad kultne beogradske kafane "Vidin kapija", u kojoj se okupljao krem beogradske inteligencije, na čijem je čelu bio upravo Milan Kašanin, kažu iz biblioteke.
Milan Kašanin je osnivač tri muzeja - Muzeja savremenih umetnosti, Muzeja kneza Pavla (iz kojeg je nastao Narodni muzej), kao i Muzeja fresaka.
Malo je poznato da je upravo zahvaljujući Kašaninu sačuvano Miroslavljevo jevanđelje, koje je on sklonio na sigurno za vreme nemačke okupacije, navedeno je u saopštenju Biblioteke “Milutin Bojić”.
U posleratnom periodu došao je pod udar novih vlasti, ali je i u takvim uslovima nastavio da stvara na polju na kojem je bio bez premca - kao istoričar umetnosti.
Reč je o čoveku koji je stoički podnosio sve udarce, poput onog kad mu je onemogućeno da bude član SANU iako je to svojim delom i znanjem zasluživao pre nego mnogi drugi u toj epohi.
Milan Kašanin rođen je 21. februara 1895. u Belom Manastiru, tada u Austrougarskoj monarhiji gde je i započeo školovanje, da bi gimnaziju završio u Novom Sadu.
Diplomirao je istoriju umetnosti na pariskoj Sorboni 1923. godine, a doktorsku disertaciju "Bela crkva karanska" odbranio je u Beogradu 1928. godine.
Iste godine postavljen je za direktora Muzeja savremene umetnosti, tada smeštenog u Konaku kneginje Ljubice.
Sedam godina kasnije došao je na čelo Muzeja kneza Pavla, kao njegov prvi direktor i na tom mestu ostao do decembra 1944, kada je smenjen.
Posle desetak godina provedenih u nemilosti, Kašanin je angažovan da formira Galeriju fresaka.
Njegovo najznačajnije pisano delo je "Srpska književnost u srednjem veku", čiji je rukopis nestao 1941, a Kašanin ga obnovio i objavio 1975. godine.
Ostale vestiArhiva
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“
- 26/03 Za pet godina cene povećane 34,8 odsto
- 25/03 Gde je najviša, a gde najniža plata u Srbiji?
- 24/03 Holandija povukla sa tržišta smrznute višnje…
- 23/03 „Milenijum tim” novi vlasnik hotela „Jugoslavija”
- 22/03 Dobra vest za poljoprivrednike: Zahteve za…
- 20/03 Arsić: Rast BDP-a ove godine biće od tri…
- 19/03 Evropska unija uvodi carine na rusko žito,…
- 18/03 Wizz Air smanjuje veliki broj letova u regionu:…
- 17/03 Subvencija 20.000 evra majkama. Evo šta vam…
- 16/03 Ekološki ustanak povodom Generalštaba: Vesiću…
- 15/03 Prosečna cena stanova u novogradnji u Srbiji…
- 12/03 Građani Srbije kroz kredite bankama duguju…
- 11/03 Aerodrom Nikola Tesla dobio četiri nagrade…
- 08/03 Nove cene goriva u Srbiji
- 07/03 NALED: Očekujemo da nova Vlada Srbije ubrza…
- 05/03 Do kraja godine moglo bi da dođe do novog…
- 04/03 Mali: Do 2027. vraćamo se u zonu visokog…
- 03/03 Petrović: Privredni razvoj Srbije ispod njenih…
- 01/03 Uber stiže u Srbiju?: Taksisti kažu da je…
- 29/02 Đedović Handanović i Tjurdenjev o remontu…
- 28/02 Sajam automobila i motocikala od 21. do 27.…
- 27/02 Osim Er Srbije, još šest kompanija ima dozvolu…