Vesti
Društvo i ekonomija
KARTEL DRŽI I HRANU ZA BEBE
05.06.2018. 20:00
Izvor: Blic
Zašto su kašice u inostranstvu UPOLA JEFTINIJE nego u Srbiji
Kašice od voća i povrća za bebe i malu decu upola su jeftinije u inostranstvu nego u Srbiji. Jednostavnim upoređivanjem cena sa portala jednog od najvećih megamarketa u Austriji i cena kašica iste gramaže istog evropskog renomiranog proizvođača koje su u prodaji i u Srbiji, lako se potvrđuje pomenuta računica. Dok je za voćne ili kašice od povrća od 190 ili 220 grama u Srbiji potrebno izdvojiti od 230 do 250 dinara, u megamarketu u Austriji isti proizvod košta 1,39 evra ili 164 dinara, a na akcijama se može kupiti i za samo 1,04 evra ili oko 122 dinara. Pojedina pakovanja od 190 grama prodaju se na akcijama i za 0,74 evra, odnosno 87,32 dinara. Manja pakovanja, od 125 grama, u našoj zemlji staju oko 170 dinara, dok se u Austriji mogu naći za 0,69 evra ili oko 82 dinara, a na akcijama i po 0,52 evra, odnosno 61 dinar.

- Rođaka iz Austrije mi je donela gomilu kašica za bebu. Iskreno sam bila šokirana kada sam čula koliko je jeftinija dečja hrana istog proizvođača u odnosu na cene kod nas. Posebno ako se uzme u obzir da su najniže, radničke plate tamo oko 1.500 evra, što je skoro pet puta više od najnižih primanja koja imaju naši radnici - priča nam majka Mirjana Đorđević.Ako želite da vašoj bebi pružite najbolje, a nema roditelja koji to ne želi, trebaće vam brdo para za kašice poznatog svetskog brenda ako ih kupujete u Srbiji.

- Kašice se uvode u ishranu u četvrtom mesecu. Kada se beba malo navikne na hranu, idu po dve teglice dnevno – jedna voćna i jedna od povrća. To je skoro 500 dinara dnevno. Ako se dodaju i ostali troškovi – previše je za naš standard. Kad smo duže vreme napolju ili kad idemo na put, nemam izbora, moram da kupujem kašice. Svako želi svojoj bebi da pruži najbolje, pa se trudim da to uvek bude što kvalitetniji proizvod, a to znači i više novca - dodaje majka Jelena Krstić.

U Centru za zaštitu potrošača “Forum” iz Niša ne isključuju mogućnost da bi previsoke cene uvozne dečje hrane mogle biti i posledica kartelskog dogovora proizvođača ili uvoznika, mada za tako nešto nema dokaza.

- Daleko niža cena istih proizvoda u Austriji može biti posledica stimulisanja proizvodnje ili nižih poreza. Ali, ne isključujem ni mogućnost da je previsoka cena istih proizvoda kod nas posledica kartelskog dogovora. Gde nema dovoljno konkurencije, dolazi do monopola ili kartelskog dogovaranja proizvođača ili uvoznika, koji svi zajedno odrede i drže višu cenu proizvoda. Svako svom detetu želi najbolje, pa ljudi ne žale pare, što se često zloupotrebljava. U narednom periodu posvetićemo više pažnje ovoj temi - kaže sekretar Centra za zaštitu potrošača “Forum” Perica Stojčev.injenicu da je tržište robe koja je namenjena najmlađima potencijalno plodno tlo za kartelsko dogovaranje, potvrđuju i podaci Komisije za zaštitu konkurencije, iako za sada nema podataka da u tu grupu spada i hrana za bebe.

- Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je tokom aprila 2018. godine postupak protiv nekih od uvoznika i distributera bebi-opreme, zbog osnovane pretpostavke da su navedena društva zaključivala restriktivne sporazume kojima su utvrđivane cene proizvoda u daljoj prodaji. Istovremeno smo pokrenuli i analizu tržišta opreme za bebe. O rezultatima ove analize, kao i ishodu pomenutog postupka javnost će biti blagovremeno obaveštena. Imajući u vidu da je i ovo tržište od izuzetnog značaja za potrošače, ali i za društvo u celini, Komisija će i u narednom periodu ispitivati da li se učesnici na tržištu pridržavaju pravila konkurencije, naročito u pogledu cenovne politike - rečeno je “Blicu” u Komisiji.

Karteli su najteži oblik povrede konkurencije

Kartelska dogovaranja prema Zakonu o zaštiti konkurencije spadaju među najteže oblike povreda konkurencije. Mogu biti u obliku ugovora, ali često i usmenih, a nekad i prećutnih dogovora.

- Ako se u postupku utvrdi da je bilo povrede konkurencije, kao što je kartelsko dogovaranje, učesniku na tržištu Komisija može da odredi meru zaštite konkurencije, u obliku obaveze plaćanja novčanog iznosa u visini do 10 odsto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na teritoriji Republike Srbije u prethodnoj godini - navode u Komisiji.