Vesti
Politika
KONAČNA PRESUDA RATNOM ZLOČINCU Radovan Karadžić osuđen na DOŽIVOTNU ROBIJU
20.03.2019. 20:00
Izvor: Blic
KONAČNA PRESUDA RATNOM ZLOČINCU Radovan Karadžić osuđen na DOŽIVOTNU ROBIJU
Ratni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen je danas u Hagu na doživotnu robiju.
- Zločini koje je počinio "neviđenih razmera i brutalnosti". Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja - navedeno je u konačnoj presudi Karadžiću, koja je dočekana aplauzom iz galerije sudnice.
Karadžić je pre tri godine osuđen na 40 godina zatvora za iste zločine, a kazna je sada, nakon žalbenog postupka, preinačena i povećana na doživotnu.
Uoči presude, Veće Mehanizma za krivične sudove odbilo je niz žalbi Karadžića, a među njima i žalbu Karadžića na dužinu kazne.
- Veće mehanizma smatra da je kazna od 40 godina za njega "neadekvatna" i da su zločini preveliki za kaznu od 40 godina - navedeno je uoči samog izricanja presude Karadžiću za zločine počenjene u BiH i genocid u Srebrenici.
Izricanje konačne presude prvom predsedniku Republike Srpske Radovan Karadžić, nakon što je pre tri godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH, počelo je danas u 14 sati.
Izricanje pravosnažne presude prenosi se se sa 30 minuta zakašnjenja.
Predsedavajući žalbenog veća Van Jonsen počeo je sa čitanjem navoda iz žalbi Tužilaštva i odbrane. On je rekao da neće čitati čitavo obrazloženje presude, već samo sažetak.
Srebrenica, Sarajevo, Markale, zločin u Kavici, taoci iz UN....
Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu odbilo do sada mahom odbilo žalbene osnove Radovana Karadžića.
Konkretnije, Veće je odbacilo žalbene navode Karadžića za napade na Sarajevo i Srebrenicu, a delimično prihvatilo žalbeni zahtev Karadžića broj 31, navodeći da je pretresno veće prekršilo fundamentalno pravo Karadžića da unakrsno ispita svedoke.
Izricanje presude Karadžiću FOTO: PETER DEJONG / EPA;
Izricanje presude Karadžiću
- Žalbeno veće ukazuje da Karadžić nije pokazao da postoji greška u delu prvostepene presude koja se odnosi na nameru da se počini genocid u Srebrenici. Dodaju da je znao za zločine u Kravici, kao i da je morao znati i za druga ubijanja - navedeno je.
Govoreći o optužnici koja ga tereti za terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva, sudija Joensen je rekao da Karadžić nije uspeo da dokaže da je sudsko veće pogrešilo jer ga je proglasilo krivim za masakr na pijaci Markale u Sarajevu.
Govoreći o optužbi za genocid u Srebrenici, sudija Joensen je rekao da je ključni dokaz "Direktiva 7", odnosno odluka bosanskih Srba iz marta 1995. godine koju je Karadžić potpisao, rekavši da bi uslovi trebalo da budu "nepodnošljivi" za ljude koji žive u Srebrenici.
U toj direktivi naređuje se sledeće: "Što prije izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime spriječiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi", navedeno je u obrazloženju.
Veće je konstatovali i da je Karadžić kriv za uzimanje talaca iz redova UN. Sudija Joensen je rekao da Karadžić nije uspeo da dokaže da je osoblje UN-a zakonito privedeno.
Odbijen i zahtev tužioca
Odbijen je i zahtev tužioca da Karadžić bude osuđen za širok spektar ubistava i drugih zločina koji su počinjeni uz proterivanje Bošnjaka i Hrvata u 20 opština u Bosni i Hercegovini.
Incidenti
Uoči presude zabeleženi su incidenti ispred ispred suda, a o tome više pročitajte u posebnoj vesti.
U Sarajevu, u gradskoj većnici, kao i u Potočarima u Srebenici, okupljen je veliki broj ljudi i porodica žrtava kako bi zajedno pratili prenos konačne presude.
Advokat Goran Petronijević rekao je za RTS uoči izricanja presude da je pravni tim bio kod Radovana Karadžića i da su razgovarali sa njim o operativnom planu za eventualne ishode izricanja presude. Kako je naveo, Karadžić je spreman za bilo kakvu presudu, ali je najavio da advokati već prave planove ako presuda bude drastična.
Kako je suđeno Karadžiću
Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić bio je optužen za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. U poslednjoj verziji optužnice, koja je nekoliko puta menjana, navodi se da Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost za te zločine, između ostalog, putem svog učešća u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata.
Optužnica protiv Karadžića u haškom tribunalu obuhvata četiri velika ratna događaja: Sukobe u sedam opština u Bosni i Hercegovini (Bratunac, Prejdor, Vlasenica, Zvornik, Sanski most, Foča, Ključ), genocid u Srebrenici, opasdu i granatiranje Sarajeva, otmicu vojnika UNPROFOR-a.
Karadžiću je suđeno po 11 tačaka optužnice - dve tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovečnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Od 11 tačaka optužnice, ratni predsednik Republike Srpske oslobođen je samo za jednu tačku - genocid u sedam opština u Bosni i Hercegovini 1992. godine: Bratuncu, Prijedoru, Vlasenici, Zvorniku, Sanskom mostu, Foči i Ključu.
Pretresno veće Haškog tribunala je 24. marta 2016. proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana dela (prisilno premešštanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Sudsko veće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine učešća u četiri UZP-a, među kojima je i "zajednički plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo, i to činjenjem zločina u opštinama širom BiH".
Suđenje je počelo u oktobru 2009. Tokom 499 sudskih dana, tužilaštvo je pokušalo da dokaže svoje tvrdnje izvođenjem velikog broja svedoka, među kojima su bili stručnjaci raznih profila, od lekara i patologa, preko vojnih posmatrača i pripadnika Unprofora, do žrtava silovanja i bivših logoraša. I Karadžić je izveo veliki broj svedoka, među kojima su bili i njegovi bivši saradnici, od Milorada Dodika, do Ratka Mladića.
Nakon razmatranja iskaza 580 svedoka i pregleda oko 11.000 stranica dokaznog materijala, Haški sud je doneo odluku – 24. marta 2016. Radovan Karadžić je proglašen krivim. Osuđen je u prvom stepenu na 40 godina zatvora.
Presuda
1. Nije kriv po tački jedan za genocid u sedam opština BiH u periodu 1992.-1995.
2. Kriv je po tački dva za genocid u Srebrenici
3. Kriv je za progon civila i zločine protiv čovečnosti
4. Kriv je za istrebljenje stanovništva
5. Kriv je za ubistava, zločin protiv čovečnosti
6. Kriv je za ubistva, kršenje zakona i običaja rata
7. Kriv je za progon i deportacije, zločin protiv čovečnosti
8. Kriv je za nehumana dela, nasilno premeštanje i druge nečovečne zločine
9. Kriv je za kršenje zakona i običaja ratovanja
10. Kriv je za nezakonite napade na civile
11. Kriv je za uzimanje talaca, pripadnika UNPROFOR-a
Žalbe na presudu
Četiri meseca kasnije, pred sudijama su bile žalbe – tužilaštva na oslobađajući deo presude po optužbama za genocid u sedam opština – i odbrane, ali na deo kojim je Karadžić osuđen.
Preciznije, u žalbenom procesu prošle godine, Karadžićeva odbrana zatražila je da prvostepena presuda bude poništena zbog proceduralnih grešaka i pogrešno utvrđenih činjenica, te da mu bude suđeno ponovo. Tužioci su u svojoj žalbi zatražili da Karadžić bude osuđen i za genocid u sedam opština 1992. godine i da mu kazna bude pooštrena na doživotni zatvor.
Žalbeni pretresi održani su u aprilu 2018, a izricanje presude zakazano je za sutra.
Hag: Prenošenje izricanja presude Karadžiću sa 30 minuta zakašnjena
Izricanje pravosnažne presude biće prenošeno sa 30 minuta odloženo.
Bilo kakvo snimanje prenosa uživo unutar zgrade Mehanizma strogo je zabranjeno iz, kako se navodi, "operativnih razloga".
Odloženi prenos izricanja presude možete pratiti na ovom linku.
Krio se od Haga kao doktor Dabić
Karadžić je nakon višegodišnjeg skrivanja uhapšen u Beogradu 21. jula 2008. godine, a devet dana kasnije izručen je Hagu i smešten u pritvorsku jedinicu Tribunala u Sheveningenu. iz koje nikada nije pušten na privremenu slobodu.
Dok je za njim bila na snazi poternica Haškog tribunala, on se u Srbiji krio pod identitetom doktora alternativne medicine Dragana Dabića.
Karadžić kao doktor alternativne medicine Dragan Dabić
Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine, a okončano je prvostepenom presudom u martu 2016. Na tu odluku žalio se i Karadžić sa svojim pravnim timom, kao i tužilaštvo Haškog trinala. Karadžić se pred sudom formalno branio sam.