Naoruženi muškarci zauzeli su zgrade regionalne vlade i parlamenta na ukrajinskom poluostrvu Krimu, gdje su se u srijedu sukobili proruski separatisti i pristaše novih ukrajinskih čelnika, objavila je u četvrtak agencija Interfax.
Agencija je citirala lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova koji je na Facebooku napisao: "Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja".
"Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve" - rekao je Čubarov, prenosi Hina.
Ukrajinske snage sigurnosti su stavljene u stanje pripravnosti nakon što su vladine zgrade u proruskoj regiji Krim zauzeli naoružani ljudi.
Ruska zastava postavljena je iznad obje zgrade u regionalnoj prijestonici Simferopolju.
Lokalna vlada saopćila je da pregovara s napadačima.
"Incident je još jedna ilustracija napetosti u regiji", javlja novinar BBC-ja Mark Lowen s Krima.
U srijedu su u Simferopolju izbili sukobi između Ukrajinaca koji podržavaju promjene u vladi i proruskih demonstranata.
Ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov saopćio je da je dio Simerfopolja okružila policija kako bi "spriječila krvoproliće" i kazao je da je zauzimanje zgrada "djelo provokatora".
"Mjere su poduzete kako bi se suprotstavilo akcijama ekstremista i onemogućilo se da situacija eskalira u oružani sukob u centru grada" - navodi se u saopćenju na njegovom Facebook profilu.
- Naoružani ljudi još nisu objavili nikakve zahtijeve niti su davali izjave, ali su postavili transparent na kome piše "Krim je Rusija".
AP javlja da su oni bacili sredstva za ošamućivanje u odgovoru na novinarska pitanja.
09:35 - Nakon Kijeva, Krim postao epicentar krize
Nakon uspjeha demonstracija u ukrajinskoj prijestolnici Kijevu i rušenja vlasti predsjednika Viktora Janukoviča, vlast je preuzeo parlament zemlje i čini se da je nasilje zaustavljeno, ali nova kriza potpaljena je na poluostrvu Krimu, koji je u političkom smislu autonomna Republika u sastavu Ukrajine, a koji je trenutno poprište demonstracija proruskih grupa koje bojkotuju odluke privremene vlasti u Kijevu i sve češće se čuju ideje o otcjepljenju Krima od Ukrajine, javlja Anadolu Agency (AA).
Ukrajina je u etničkom pogledu zemlja u kojoj žive najbrojniji Ukrajinci i Rusi, kao i druge manjinske grupe, a poluotok Krim je strateški važno geopolitičko mjesto i u tom pogledu.
Sovjetski savez, a posebno u doba vladavine Staljina, je vodio strogu etničku politiku prema Krimu, u kojem je na posljednjem popisu stanovništva veliku većinu zabilježila ruska nacija, dok tatarski Turci čine 13 odsto stanovništva Krima.
Najveći porast broja Rusa u Krimu zabilježen je 1944. godine, kada je Staljin protjerao tamošnje Tatare u Uzbekistan. Više od pola tatarske zajednice podleglo je tokom progona iz Krima, a povratak na Krim im je omogućen tek 1991. godine.
Posljednjih dana se sve češće čuju ideje o otcjepljenju Krima od Ukrajine i pripajanju Rusiji, a navodno svi oni koji izraze lojalnost Rusiji neće imati problema.
Podsjećamo da je prošlog četvrtka u Kijevu bio najkrvaviji dan tokom proteklih demonstracija, a istog dana je predsjednik krimskog parlamenta Viktor Konstantinov izjavio da će na dnevni red doći i pitanje otcjepljenja Krima ukoliko situacija u Ukrajini bude pogoršana.
Neki izvori tvrde da su se u tom periodu organizirale volonterske grupe proruski orjentiranih demonstranata. Ma koliko zvaničnici Krima negirali bilo kakve izjave o otcjepljenju Krima, on je postao poprište novih sukobljavanja pristalica svrgnutog predsjednika Janukoviča i njegovih protivnika.
Opstanak krimskih Tatara znači i opstanak Ukrajine
Krimski Tatari, odnosno tatarski Turci su zajednica koja je ponajviše pogođena mogućnošću scenarija u kojem bi Krim bio predmet secesije.
Direktor Fondacije za kulturu i pomoć tatarskih Turaka Tuncer Kalkay tvrdi da opstanak Tatara na Krimu znači i opstanak Ukrajine, a da bi otcjepljenje Krima od Ukrajine značilo njegov pad u ruke Rusije.
Podsjetivši da je bila najavljena i vanredna sjednica krimskog parlamenta, Kalkay tvrdi da je namjera bila da se pokuša izglasati odluka o otcjepljenju ili bi u suprotnom izvršili okupaciju parlamenta, a da su Tatari izašli na trg s ciljem sprječavanja održavanja te sjednice, koja do ovog trenutka nije održana.
Naglasivši da je bilo kakvo otcjepljenje Krima neprihvatljivo, Kalkay je kazao da krimski Tatari nemaju oružje i nisu zagovornici sukoba, ali da bi u tom slučaju bez oklijevanja stali u odbranu cjelovitosti Ukrajine.
„Naša želja nije da dođe do sukoba. Osim radikalnih Rusa takvo što niko ne želi. Ni Rusija ne čini ništa o ovom pitanju, ali saznali smo da građanima dijele pasoše. Putin je kazao da neće ulaziti u bilo kakve sukobe, ali možda nešto radi u tajnosti. Ukrajina, s druge strane, nije u stanju da kontrolira situaciju u potpunosti“, tvrdi Kalkay.
Ističući da su provokacije prisutne od nezavisnosti Ukrajine od 1991. godine, ali da su trenutno najizraženije.
Otcjepljenje od Ukrajine značilo bi pripajanje Krima Rusiji
Direktor Fondacije Emel na Krimu i predstavnik Turske u Skupštini tatarskih Turaka Zafer Karatay upozorava da postoji opasnost da na Krimu dođe do etničkog sukoba.
Istakavši da postoje indicije da bi krimski parlament mogao izglasati odluku o referendumu za otcjepljenje, Karatay je kazao da Rusi imaju većinu na Krimu i da bi otcjepljenje značilo pripajanje Krima Rusiji.
Naglasivši da je Krim matična domovina tatarskih Turaka, Karatay je kazao da je nakon progona od strane Staljina, za ovaj narod neprihvatljiva bila ideja o otcjepljenju i da su spremni da se svim sredstvima bore da do toga ne dođe.
Klasične provokacije
Šef Odjela za ruska istraživanja na Bilkent univerzitetu Hakan Kirimli tvrdi da je izjava Konstantinova i razbuktavanje diskriminatorskih praksi na Krimu samo nastavak klasičnih ruskih provokacija koje traju još od nezavisnosti Ukrajine.
Kirimli također tvrdi da ruski predsjednik Vladimir Putin ne bi ni tren oklijevao kada bi bio u moći da pripoji Krim Rusiji.
„Putina i sve lidere Rusije će uvijek svrbiti Krim. Ovi problemi će trajati sve dok postoje i imperijalističke ideje u Rusiji. Sloboda i stabilnost Krima direktno je ovisnosti o jačini tatarskih Turaka i drugih manjinskih zajednica. Druge nade nema“, kazao je Kirimli.
Podsjetivši da ruske obavještajne službe često propagiraju da je između Ruskog carstva i Osmanske imperije potpisan sporazum o pripajanju Krima Turskoj, Kirimli je kazao da je to propaganda, a da je ustvari potpisan sporazum koji je garantirao nezavisnost Krima. On je dodao da su ove propagande izazvale i neke krugove u Turskoj da pomisle da je to zaista moguće izvesti.
Djeljivost je fizička karakteristika Ukrajine
Ekspert Istaživačkog euroazijskog centra USAK Habibe Ozdal upozorava da je Ukrajina zemlja u kojoj se mora voditi veoma oprezna politika jer je riječ o multinacionalnoj, multietničkoj, multijezičkoj zemlji koja ima izražene razlike između svog zapada i istoka.
„Situacija u Krimu se mora ozbiljno shvatiti jer je u Kijevu upravu preuzela nova vlast i tako izazvala reakciju istočnog dijela zemlje. Čini se da je u Ukrajini nestala politika koja bi zadovoljila zahtjeve svih dijelova zemlje“, upozorava Ozdal.
Interesi Turske
Krim u vanjskoj politici Turske zauzima važno mjesto, a razlozi sežu do Osmanskog perioda i činjenice da na Krimu žive i tatarski Turci.
Ozdal je kazala da Turska podržava cjelovitost i stabilnost Ukrajine i rješavanje svih pitanja dijalogom, a da Krim predstavlja strateški važnu sponu.
Naglasivši da je Turska važan susjed Ukrajine i glasni zagovarač stabilnost regije, Ozdal je kazala da je trenutno glavni interes Turske da se kriza u Ukrajini riješi prije nego li preraste u građanski rat ili bilo kakve scenarije narušavanja njene cjelovitosti.

Ostale vijestiArhiva