Vijesti
Društvo i ekonomija
Odluka Turske o odobravanju uvoza mesa iz BiH pozitivna, bh. vlasti žele raditi na prihvatanju standarda EU
24.07.2014. 13:00
Izvor: Moje Vijesti
Odluka Turske o odobravanju uvoza mesa iz BiH pozitivna, bh. vlasti žele raditi na prihvatanju standarda EU
Odluka Vijeća ministara Republike Turske da donese odluku o odobravanju uvoza 15 hiljada tona govedine po nultoj carinskoj stopi iz Bosne i Hercegovine je pozitivan korak i produkt je izmjene bilateralnog sporazuma između BiH i Turske, potvrdila je za Anadolu Agency (AA) Danijela Martinović, predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj i članica Komisije za vanjsku trgovinu i carine Parlamentarne skupštine BiH.

"Kada je postao problem izvoza u Republiku Hrvatsku, nakon njenog ulaska u Evropsku uniju predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uspostavili su kontakt sa Republikom Turskom kako bi se višak proizvoda plasirao na tursko tržište. Aktivnosti koje je sada pokrenula Turska oko donošenja odluke o odobravanju bescarinskog uvoza je rezultat tih dogovora", naglasila je Martinović.

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj i članica Komisije za vanjsku trgovinu i carine Parlamentarne skupštine BiH navela je da će odluka Turske pozitivno uticati na izvoz BiH, ali da "vlasti BiH moraju što prije raditi na prihvatanju standarda EU u oblasti biljnog i životinjskog porijekla s ciljem povratka tog dijela proizvoda na evropsko tržište".

"Ovo sa Turskom je u neku ruku prelazno rješenje, jer ćemo imati problem oko plasmana proizvoda zbog nemogućnosti prevoza i transporta kroz Srbiju i Crnu Goru sa njihovim približavanjem u EU. Naš primarni zadatak je stoga da čim prije prihvatimo i uvedemo EU standarde. Predstavnici Evropskog udruženja za veterinarstvo prošle godine su vršili analize, a isto je rađeno i početkom ove i utvđeno je da još uvijek nismo zadovoljili sve pretpostavke. Naloženo je da se mora uspostaviti adekvatna kontrolna struktura u oblasti proizvoda biljnog i životinjskog porijekla", naglasila je Martinović.

No, analiza carinskih tarifa, među koje spada i meso i jestivi klaonični proizvodi pokazuje da Bosna i Hercegovina ne raspolaže velikim količinama mesa za izvoz. Upravo meso i jestivi klaonični proizvodi (glava CT 02) sa 5,34 posto svrstalo ga je na peto mjesto u 2012. godini među deset najvećih učešća u deficitu robne razmjene BiH poljoprivrednim proizvodima.

Naime mesa i drugih klaničnih proizvoda za jelo uvezeno je u vrijenosti od 135 miliona KM, a izvezeno svega 18,69 miliona KM čime je deficit iznosio 116,31 milion KM ili 5,34 posto u ukupnom deficitu poljoprivrednih proizvoda.

U Bosnu i Hercegovinu u 2011. godini uvezeno je mesa i drugih klaničnih proizvoda u vrijednosti 129,10 miliona KM, a izvezeno 16,69 miliona KM. Tako je te godine deficit u oblasti poljoprivrednih proizvoda u oblasti mesa i drugih klaničnih proizvoda iznosio 112, 41 milion KM.

Iako je došlo do rasta izvoza za 11,95 posto u 2012. godini u odnosu na godinu ranije, istovremeno je došlo i do rasta uvoza i to za 4,57 posto. To je prouzrokovalo je da se iznos u deficitu mesa i jestivih klaoničnih proizvoda poveća za godinu dana poveća za 3,9 miliona KM.

Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda (glave Carinske tarife 1-24) za 2012. godinu iznosio je 2,82 milijardi KM, što predstavlja 18,47 posto od ukupnog bh uvoza. Uvoz poljoprivrednih proizvoda za 2012. godinu je povećan za 1,68 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Istovremeno ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda (glave Carinske tarife 1-24) za 2012. godinu iznosio je 637,99 miliona KM i predstavlja 8,12% od ukupnog bh izvoza. Izvoz poljoprivrednih proizvoda za 2012. godinu je povećan za 4,21 posto u odnosu na 2011. godinu.

To pokazuje da Bosna i Hercegovina i dalje bilježi deficit po svim glavama Carinske tarife (1-24). To govori u prilog činjenici da je BiH uvozno orijentisana zemlja kada se radi o poljoprivrednim proizvodima.

Inače, izvoz poljoprivrednih proizvoda za 2012. godinu bilježi pad u zemlje EU gdje je smanjen za 5,28 posto, izvoz istih u zemlje potpisnice CEFTA-u je povećan za 5,95 posto. Najveći pad izvoza poljoprivrednih proizvoda ostvaren je kod zemalja EFTA-e i to za 9,78 posto, dok je izvoza poljoprivrednih proizvoda u zemlje UoST (Turska) povećan za 25,55 posto, te u zemlje ostatka svijeta povećan je izvoz za 0,59 posto.