Sedam zemalja članica EU složilo se u utorak da se bržom realizacijom postojećih energetskih projekata, uključujući i LNG terminale, traži alternativa Južnom toku, od kojeg je Rusija nedavno odustala.

Predstavnici Hrvatske, Austrije, Bugarske, Grčke, Italije, Rumunije i Slovenije sastali su se u utorak na radnom ručku s potpredsjednikom Evropske komisije za energetsku uniju, od kojeg su zatražili da stupi u kontakt s Rusijom i razjasni situaciju oko Južnog toka, javlja Hina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da Rusija odustaje od Južnog toka, ali nijedna od zainteresiranih zemalja nije o tome službeno obaviještena.

Sedam zemalja se u zajedničkoj izjavi zauzelo za bolju integraciju evropskih plinskih tržišta i za veću diversifikaciju dobavnih pravaca, dobavljača i izvora.

Da bi se to postiglo, one traže snažnu provedbu najvažnijih regionalnih projekata, LNG terminala s odgovorajućim plinovodima, što je za Hrvatsku važno zbog planiranog LNG terminala na Krku.

Također se spominje i spajanje na Južni koridor i na Jadransko-jonski plinovod, koji su za Hrvatsku također iznimno važni.

Saznaje se da je hrvatski predstavnik na sastanku u svome izlaganju spomenuo i istraživanja koja se provode u Jadranskom moru.

Dogovorena je uspostava radne skupina na visokoj razini, u kojoj će biti predstavnici tih zemalja i koja će koordinirati napore na razvijanju i provedbu prekograničnih projekata, koji omogućavaju energetsku diversifikaciju u tom području.

Ta će radna skupina napraviti akcijski plan za integriranje plinskih tržišta i interkonekciju u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Akcijski plan trebao bi biti prihvaćen negdje u veljači ili ožujku sljedeće godine na sljedećem ministarskom sastanku.

Na sastanku je bio i mađarski predstavnik, koji nije potpisao zajedničku izjavu, kazavši da za to nema mandat.

Istovremeno, predsjednik mađarske vlade Viktor Orban izjavio je u utorak u Bratislavi da je nedostatak plinovoda jug-sjever, koji bi povezivao LNG terminal na Krku s onim u Baltičkom moru, strateška greška EU i da bi taj projekt trebao biti dio Junckerova investicijskog plana, kojim se namjerava privući 315 milijardi privatnih ulaganja u razne infrastrukturne i druge projekte koji mogu potaknuti privredni rast u EU.

Ostale vijestiArhiva