Iako je Izrael mala zemlja, turističke su pogodnosti velike, a istorijski spomenici brojni (preko 3.500 istorijskih mjesta). Vijekovima poznat kao obećana zemlja, Izrael ponovno pokušava u punoj mjeri ispuniti zadana turistička obećanja, što s obzirom na trenutnu političku i sigurnosnu situaciju nije ni jednostavno, niti lako. Posebne mjere sigurnosti osjećaju se već pri ulasku u zemlju, a onda doslovno na svakom koraku. I bez takvih mjera, susret s Izraelom uvijek je uzbudljiv, bez obzira na to spuštate li se na aerodrom Ben Gurion nadomak Tel Aviva ili s palube broda posmatrate zlatnu kupolu hrama Bahai podno brda Carmel u Haifi.
Ovo je definitivno jedno od najljepših mjesta koje sam imao priliku da posjetim i doživim!

Raj za gurmane
Sve u Izraelu djeluje očaravajuće, od nekoliko hiljada godina starih svetinja i zidina Jerusalema do savremenih, modernih zdanja Tel Aviva. Avenije Dizengoff u Tel Avivu ne bi se postidjeli ni Beč sa svojom Kerntnericom, niti Berlin sa svojim Kurfürstendammom. U skladu s prilikama, konkurencija toj aveniji ne može biti ni njujorška Peta. Butici najpoznatijih svjetskih marki odjeće i obuće za životni se prostor bore s bezbrojnim restoranima i poslastičarnicama.
Cijelim Izraelom možete bezbjedno putovati, osim u pojedinim oblastima, koje ionako turistički nisu zanimljive. Neke od osnovnih informacija koje će vam svakako dobro doći ako planirate putovati u ovu zemlju jeste da je nacionalna valuta ove zemlje šekel, a u opticaju su dolar i euro. Za jedan dolar dobija se od četiri do četiri i po šekela, a za euro 5,4 šekela. Ne zaboravite da je Izrael zemlja visokog standarda, pa su i cijene prilično visoke. Dovoljno je da napišem da flaša od 1,5 litara mineralne vode košta pet šekela, dok je prosječan ručak oko trideset dolara. Smještaj u hotelima iznosi od pedeset do tri stotine dolara, a cijena zavisi od hotela i vrste smještaja.
Hrana u Izraelu je veoma ukusna. Ma šta ukusna, dok ovo pišem, voda mi kreće na usta - nemojte mi šta zamjeriti... Bilo da jedete u nekom od restorana u jevrejskom kibucu (savremena mini naselja) ili u arapskom hotelu, užitak je vrhunski. Kuhinja je izuzetno bogata i raznovrsna, s mnogo telećeg i pilećeg mesa, ribe, salata, a ono što je specifično jesu egzotični začini i sosevi. Svježe i kvalitetno voće i povrće možete kupiti na svakom koraku...

Srce Izraela
U Svetoj zemlji, kako mnogi nazivaju Izrael, postoji čak 3.500 istorijskih mjesta koja vjernici i turisti mogu posjetiti. Onima koji prvi put borave u ovoj državi veoma teško je da odluče šta prije obići - kao što se meni desilo! Imao sam fazu intenzivnog razmišljanja šta prvo posjetiti, da li vjekovne gradove i svetinje, Maslinovu goru, Judejsku, Jordansku ili Jerihonsku pustinju, obale Jordana, Mrtvog i Sredozemnog mora, Brdo blaženstva, goru Tavor ili Galileju s istoimenim jezerom...
Ipak, ono što se mora vidjeti jeste "srce Izraela" - stari Jerusalem, vjekovni svjedok znamenitih događaja. Na malom prostoru, oivičenom velikim kamenim zidinama, koji je podijeljen na jevrejski, hrišćanski, muslimanski i jermenski dio, jedna do druge smještene su najveće svetinje najznačajnijih konfesija na svijetu, koje obavezno posjećuju vjernici, ali i veliki broj turista!
U muslimanskom dijelu nalazi se najveće i najznačajnije hrišćansko sveto mjesto - Crkva Hristovog vaskrsenja, u kojoj je Grob Isusa Hrista i Golgota. U sjeverozapadnom dijelu starog grada je Ulica bola (Via dolorosa) ili Ulica stradalnog puta, od oko hiljadu koraka, kojom je Hristos prošao noseći krst na kojem je razapet. Ona je s okolnim ulicama danas pretvorena u veliki trgovački centar.
Samo nekoliko stotina metara dalje, u jevrejskom dijelu grada, najveća svetinja Jevreja jeste Zid plača, jedini ostatak Solomonovog i Irodovog hrama. Na mjestu gdje je nekad bio hram sada je velika Omerova džamija, u kojoj je kamen s kojeg se Muhammed a.s. preselio u raj, takođe jedan od prepoznatljivih detalja starog grada.
Kada se iz Jerusalema krene na sjeveroistok zemlje, nailazite na čudesne pustinje koje se međusobno naslanjaju jedna na drugu i u kojima su jedinstveni, petnaest vijekova stari manastiri svetog Save Osvećenog i svetog Hozevite.

Ostale vijestiArhiva