Lille se nalazi na sjeverozapadu Francuske, tik do belgijske granice, i smatra se četvrtom francuskom metropolom. Osnovan u 11. stoljeću, danas ima više od milion stanovnika i zasigurno je u svijetu najpoznatiji kao rodno mjesto velikog francuskog političara i državnika Charlesa de Gaullea. Svima koji se, pak, na bilo koji način zanimaju za obrazovanje u području medija i novinarstva, Lille je sinonim za jednu od najboljih škola novinarske prakse, u kojoj svake godine pedesetak ljudi iz cijele Francuske i Evrope uče kako postati dobar novinar. Upravo ta škola bila je organizator naše posjete Lilleu, zajedno s Media Plan institutom iz Sarajeva, s čijim smo uposlenicima, našim dragim prijateljima i kolegama, i krenuli na put.

Zaboravite na engleski
Do Lillea je, naravno, najbrže doputovati avionom. Učinite li to, međutim, ostat ćete uskraćeni za iskustvo putovanja TGV linijom, kojom saobraća jedan od najbržih evropskih vozova, kojim od Pariza do glavnog grada pokrajine Nord-Pas de Calais stižete za manje od dva sata. Prva željeznička linija između Pariza i Lillea uspostavljena je 1846., a danas s pariškog aerodroma Charles de Gaulle svakog sata polazi voz za Lille. Dobro je znati da je cijena karte gotovo upola manja ukoliko je kupite na stanici, a ne u vozu.
Također, upravo su aerodrom i željeznička stanica prva mjesta na kojima ćete shvatiti da od poznavanja engleskog, kao globalnog jezika u 21. stoljeću, i nema previše koristi u Francuskoj: većina usluga koje vam mogu zatrebati je automatizirana i na francuskom jeziku (karte ste, recimo, obavezni kupiti na automatu, upute za perone i destinacije su na velikim elektroničkim displayima, a broj uposlenika zaduženih za davanje informacija je minimiziran). Osoblje kojem se i obratite za pomoć, kao i većina onih kojima priđete na ulici tražeći neku uputu ili smjernice, reći će kako tek malo poznaje engleski, što je dovoljno da razumiju šta ih pitate, ali ne i da vam na pitanje odgovore.
U širem području Lillea, takozvanom Lille Metropole, živi oko milion ljudi, dok je sam grad Lille dom za oko 214.000 ljudi, koji su izloženi stalnim uticajima iz Belgije, Njemačke, Holandije, Luksemburga i Velike Britanije (do svake od ovih zemalja iz Lillea stižete ako pređete manje od 300 km puta), pa je insistiranje na francuskom jeziku jedan od načina očuvanja kulturne posebnosti i nacionalnog identiteta.

Za šopingholičare
Zato se posljedice globalizacije osjećaju, kao i u drugim gradovima svijeta, krenete li u šoping. Ulica Faidherbe, koja spaja glavnu željezničku stanicu Lille Flandres i staro središte grada, pješačka je zona u kojoj je moguće pronaći evropske cheap and chiq prodavnice (poput H&M, Zare ili C&A), ali i američke mass brandove (kao što je Gap). Šhopingholičari naviknuti na kupovinu u velikim tržnim centrima rado će svratiti u EuraLille, trgovinski centar napravljen po uzoru na američke, u kojem dominiraju male prodavnice velikih trgovinskih lanaca i ogromna samoposluga u kojoj turisti najčešće kupuju francuski sir i vino, ali i belgijske čokolade.
Sveprisutnim McDonaldsu i Subwayu, kao lancima brze prehrane, parira francuska inačica Flunch, u kojoj je, za relativno mali iznos, moguće odabrati jedno jelo od mesa, uz veliki broj priloga serviranih na švedskom stolu i dostupnih za konzumaciju u neograničenim količinama. Za sve one koji su zainteresirani za dobar provod i ukusnu hranu koja nije fast food, na raspolaganju su tipični francuski mali restorani, čiji su jedan od glavnih specijaliteta dagnje, servirane u specijalnim dubokim posudama i uz neizostavni pomfrit. Francuzi obično doručkuju usput (kroasane, naravno, koji koštaju 1,80 eura za tri komada), ručaju u Flunchu, nekom od drugih brzih restorana ili u uredu, a na večeru izlaze u otmjeniji restoran. Turisti se brzo prilagode ovom ritmu, ali i nauče da u restoranima nije nužno imati rezervaciju za večeru, ali se ona ne servira prije sedam sati.

Grad mladih
Lille je, između ostalog, grad mladih, koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. Na dva univerziteta (Lille 1 i Lille 2) i Visokoj školi novinarstva studira oko 100.000 studenata. Studentska okupljališta i dva glavna mjesta za rendez-voux su Vieux Lille i kvart Des Halles. Ali, prilično je neuobičajeno da, uz veliki broj mladih i nezanemariv broj turista, u Lilleu postoji malo kafea, barova i klubova, a ulice su poslije ponoći uglavnom puste.
Nakon nekoliko dana provedenih u Lilleu, činit će vam se da nijedan mediteranski grad u kojem ste ranije boravili nije na vas ostavio toliko topao dojam kao ova prijestolnica zapadne Francuske, bogata kulturnom baštinom i odjecima španske prošlosti. Lille ima bogatu i veoma zanimljivu povijest, a prvi put se u knjigama spominje njegovo osnivanje još davne 1066. godine. Godine 1369. Lille se pridružuje Dijonu i Bruxellesu kao prijestolnica Zapada, a 1477., nakon smrti Charlesa Smionog, zadnjeg vojvode Burgundije, njegova nasljednica Marie de Bourgogne udaje se za Maksimilijana od Austrije i tim činom dovodi Lille Habsburgovcima. Značajan preokret u istoriji dešava se krajem 16. stoljeća, kada Lille postaje dio Španske Holandije pod vladavinom Charlesa Quinta, sve do krunisanja Philippea IV. Konačno 1667. Lille postaje dio Francuske, kada ga sebi prisvaja kralj Luj XIV. Međutim, Lille ponovo pada pod nizozemsku vladavinu za vrijeme španskog secesijskog rata od 1708-1713. Godine 1792. Austrijanci oslobađaju Lille, a o tome danas svjedoči čuvena Deesse statua na glavnom Grand trgu, koja ilustrira herojsku borbu, otpor i patriotizam građana Lillea. U modernijoj povijesti, 1966. kreira se tzv. Urbana zajednica Lillea s novom modernom arhitekturom i građevinskim stilom, pa dok šećete ulicama interesantno je vidjeti ispreplitanje renesansnog, baroknog i modernog Art Nouveau stila u arhitekturi.

Ostale vijestiArhiva