Slobodno vreme
Turistički vodič
Kačkavalj sa Babinog zuba
14.01.2008. 12:00
Izvor: Politika
Kačkavalj sa Babinog zuba
Stara planina pripada grupi venčanih planina, a njen glavni venac se prostire približno od Zaječara do Crnog mora u dužini od oko 550 kilometara i prirodna je granica sa Bugarskom. U Srbiji ovaj venac pripada opštinama Zaječar, Knjaževac, Pirot i Dimitrovgrad. Od 1997. godine odlukom Vlade Srbije ovaj pojas je zaštićen kao park prirode „Stara planina” (14.200 hektara). Nekada se ova planina zvala Balkanska pa je ceo prostor po njoj dobio ime.
Celokupni rečni sliv Stare planine pripada Crnom moru. U Srbiji se sve reke sa Stare planine slivaju u Timok ili Nišavu. U svom donjem toku reka Visočica gradi Zavojsko jezero. Najviši vodopadi na Staroj planini su Čunguljski, visine 42 metra, i vodopad Pulj, u kaskadama visine 64 metra.
Veoma je malo prelaza sa jedne na drugu stranu planine. Na teritoriji Srbije je samo prelaz kod Vrške čuke.
Zaštitni znak Stare planine je stena Babin zub. To je specifičan morfološki oblik gde je zapadna strana (knjaževačka) karakteristična po vertikalnim odsecima stena; izdvaja se oblikom i podseća na stari zub, po čemu je i dobila ime. Njena visina je 200 metara i pristupačna je samo alpinistima.
Sam vrh Babin zub, kao i naš deo Stare planine, pripada pojasu kontinentalne klime, gde su leta žarka, sušna i vrela, a zime hladne sa jakim vetrovima. Zimi duva košava koja donosi sneg. Snežni pokrivač se zadržava od oktobra do aprila-maja.
Celo područje je bogato izvorima. Pored planinskog doma nalazi se izvor iz koga nastaje Trgoviški Timok, a planinari su oduvek koristili tu vodu za piće.
Od davnina sa na ovim prostorima pravi najbolji kačkavalj na svetu. Interesantno je da se do šezdesetih godina dvadesetog veka ovaj sir najviše koristio u ishrani u Beloj kući. Omiljena jela ovog kraja su „belmuž”, jagnjeće pečenje i pastrmka.
Jedna zanimljivost, stanovništvo sa obe strane planine (srpske i bugarske) koristi u govoru samo po tri padeža.
Specifičnost su kuće koje su građene od drveta i kamena sa karakterističnim lukovima. Ovde se neguju stari zanati, koloritna narodna nošnja, koja je čest motiv u izradi modela savremenog odevanja. U svetu je poznata izrada „pirotskog ćilima” sa karakterističnim šarama i načinom tkanja. Postoji i održava se veoma živa manufaktura pravljenja opanaka, grnčarije, proizvoda od kože.
Smeštaj se može pronaći u istoimenom hotelu „Babin zub”, EPS tursa i u planinarskom domu, a sa pirotske strane u hotelu „Planinski dom”.