Vesti
Društvo i ekonomija
21 godina od NATO bombardovanja24.03.2020. 20:00
Izvor: B92
Danas se navršava 21 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu republiku Jugoslaviju (SRJ). Sirene su se čule 78 dana, a ukupan broj žrtava nikada nije utvrđen. Procenjuje se da je tokom 11 nedelja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna šteta procenjena na više desetina milijardi dolara.
Napad na Srbiju, odnosno SRJ, izvršen je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, što je bio presedan. Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.
Klark je kasnije, u knjizi "Moderno ratovanje", napisao da je planiranje vazdušne operacije NATO-a protiv SRJ "sredinom juna 1998. već uveliko bilo u toku" i da je završeno krajem avgusta te godine. Nakon što je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji i predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 časova započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više mesta u Srbiji i Crnoj Gori.
Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji.
Najpre su gađani protivvazdušna odbrana i drugi objekti Vojske Jugoslavije, i to u Prištini, Batajnici, Rakovici (Straževica), Mladenovcu i drugde. Prema proceni Vlade Srbije, u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi, od kojih 89 dece (prema pojedinim izvorima ukupan broj poginulih bio je gotovo 4.000), a ranjeno je i povređeno više od 12.500 osoba.
Nedavno objavljeni zvanični podaci Ministarstva odbrane Srbije govore o 1.008 ubijenih vojnika i policajaca.
Ukupna materijalna šteta procenjena je tada na 100 milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.
Tadašnje vlasti u Beogradu su tvrdile da je oboreno više desetina letelica, što nikada nije potvrđeno. Ruska agencija APN objavila je da je NATO izgubio preko 400 vojnika i preko 60 letelica, dok je američki predsednik Bil Klinton naveo u govoru 10. juna 1999. godine da NATO nije pretrpeo "nikakve žrtve".
Napad na Srbiju, odnosno SRJ, izvršen je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, što je bio presedan. Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.
Klark je kasnije, u knjizi "Moderno ratovanje", napisao da je planiranje vazdušne operacije NATO-a protiv SRJ "sredinom juna 1998. već uveliko bilo u toku" i da je završeno krajem avgusta te godine. Nakon što je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji i predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 časova započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više mesta u Srbiji i Crnoj Gori.
Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji.
Najpre su gađani protivvazdušna odbrana i drugi objekti Vojske Jugoslavije, i to u Prištini, Batajnici, Rakovici (Straževica), Mladenovcu i drugde. Prema proceni Vlade Srbije, u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi, od kojih 89 dece (prema pojedinim izvorima ukupan broj poginulih bio je gotovo 4.000), a ranjeno je i povređeno više od 12.500 osoba.
Nedavno objavljeni zvanični podaci Ministarstva odbrane Srbije govore o 1.008 ubijenih vojnika i policajaca.
Ukupna materijalna šteta procenjena je tada na 100 milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.
Tadašnje vlasti u Beogradu su tvrdile da je oboreno više desetina letelica, što nikada nije potvrđeno. Ruska agencija APN objavila je da je NATO izgubio preko 400 vojnika i preko 60 letelica, dok je američki predsednik Bil Klinton naveo u govoru 10. juna 1999. godine da NATO nije pretrpeo "nikakve žrtve".
Ostale vestiArhiva
- 25/04 Prosečna februarska neto plata 94.125 dinara…
- 24/04 Građani Srbije gasili rerne i bojlere najviše…
- 23/04 Penzije u maju će kasniti zbog praznika:…
- 22/04 „Žene za promene“ organizuju protest u Novom…
- 21/04 Mali sa Georgijevom u Vašingtonu: Produžićemo…
- 20/04 Mlađi od 30 godina u proseku zarađuju oko…
- 19/04 MMF ima optimistične prognoze za Srbiju:…
- 17/04 Prosečni prihodi po domaćinstvu lane 87.973…
- 16/04 „Projekcije za narednih pet godina najgore…
- 15/04 Obračunati doprinosi za poljoprivrednike
- 14/04 Od sutra iz Beograda do Mostara za 50 minuta
- 13/04 Kristalina Georgijeva ponovo izabrana za…
- 12/04 Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu pet…
- 11/04 Svetska banka povećala prognozu rasta za…
- 08/04 Srbija zabranila uvoz peleta na tri meseca
- 07/04 Penzije do proseka prima oko 980.000 penzionera,…
- 04/04 Dug Srbije u februaru iznosio 36,4 milijarde…
- 03/04 Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita…
- 02/04 Proizvedeni prvi primerci električnog automobila…
- 01/04 Ministarstvo poljoprivrede: Od danas prijavljivanje…
- 31/03 Poreski kalendar za april 2024: Evo kada…
- 29/03 Tabaković: U maju očekujemo da inflacija…
- 28/03 Vučić: Pruga Niš-Dimitrovgrad biće završena…
- 27/03 Potpisan ugovor za vetropark „Pupin“