Belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht izjavio je u subotu u jednom intervjuu da se Evropska unija više ne može širiti bez stupanja na snagu Lisabonskog ugovora.
"Prije svega postoji umor od proširenja. Mislim da se prije ratifikacije Lisabonskog ugovora, Unija ne može više širiti, uključujući i proširenje na Hrvatsku", rekao je De Gucht u intervjuu belgijskom dnevniku La Libre Belgique odgovarajući na upit o eventualnoj evropskoj perspektivi za Gruziju i Ukrajinu.
"Drugo, moramo izmjeriti apsorpcijski kapacitet Unije. Dolazimo do naših limita. Pogledajte zemlje koje su zadnje ušle - Rumuniju i Bugarsku. Komisija je objavila kritična mišljenja. Neki fondovi namijenjeni Bugarskoj čak su suspendirani. Je li mudro primati zemlje koje ne ispunjavaju sve kriterije? Treći element: imaju li Ukrajina i Gruzija vokaciju da uđu u Uniju? Što se mene tiče, to pitanje ostaje otvoreno, ono se ne postavlja u ovom trenutku zbog internih i geostrateških razloga. Navodim i dosta nepredvidljivo ponašanje Gruzije. Geostrateški problemi postavljaju se također s Krimom u Ukrajini", rekao je De Gucht.
Francuska, Njemačka i Luksemburg već su ranije zauzeli stajalište da nema proširenja bez ratifikacije Lisabonskg ugovora, podsjeća Hina.
Pravno gledajući, Ugovor iz Nice na kojem danas funkcionira EU-u ne zabranjuje proširenje, ali da bi do njega došlo potreban je pristanak svih zemalja članica. Izjave koje govore o nemogućnosti proširenja bez Lisabonskog ugovora tumače se više kao pritisak na one zemlje koje ga još nisu ratificirale, a ne kao prijetnju kandidatskim zemljama.
Lisabonski ugovor do sada je ratificiran u 23 od 27 zemalja. Uz Irsku, koja ga je odbacila na referendumu, ratificirale ga nisu Švedska i Češka, dok je u Poljskoj završen postupak u parlamentu i ratifikacija čeka na potpis predsjednika Lecha Kaczynskog.
Početkom sljedeće godine vjerojatno će u toj rubrici ostati još samo Irska, gdje na referendumu u junu Lisabonski ugovor nije prošao. Irska vlada intenzivno traži izlaz iz postojeće situacije. Jedno od mogućih rješenja krize moglo bi biti da Irska zatraži izuzeće iz evropske sigurnosne i obrambene politike, što je 1992. učinila Danska.
Druga opcija mogla bi biti da se Lisabonskom ugovoru doda deklaracija kojom bi se Ircima dala posebna jamstva u pogledu njihovih vojnih rezervi, primjerice da ih se neće regrutirati u bilo kakve buduće evropske snage.

Ostale vijestiArhiva