Jedan zaposleni u BiH stvorit će prosječno godišnje 15.517 eura dodane vrijednosti, pokazalo je istraživanje o ekonomskoj efikasnosti zemalja u regiji na osnovu bruto dodatne vrijednosti (BDV) po zaposlenom.
Prema istraživanju, koje je provela Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa, primjetna su značajna odstupanja u produktivnosti rada u zemljama bivše Jugoslavije. Jedan zaposleni u Sloveniji stvorit će prosječno godišnje 36.996 eura dodane vrijednosti, a u Makedoniji svega 10.208 eura.
Uobičajeno je da se za mjerenje produktivnosti tj. efikasnosti rada koristi omjer bruto dodate vrijednosti proizvedenih roba, te usluga i faktora prozvodnje - broja radnika ili radnih sati u određenom periodu.
„Ni nakon detaljne pretrage nemoguće je uočiti da se zakonodavna, izvršna vlast ili akademska zajednica u Bosni i Hercegovini konkretno bavi produktivnošću, a uz postojeću retrogradnu retoriku koja dominira u javnosti, napredak nije moguć“, navode iz Fondacije CPI.
Ova fondacija daje pet prijedloga za podizanje efikasnosti rada u BiH. Najprije, pokrenuti javne investicije, prije svega u infrastrukturu, tehnologiju, opremu, računarsku integraciju. Ako zaposleni imaju više sredstava na raspolaganju, stvaraju i više dodane vrijednosti.
Potrebno je, navode iz Fondacije CPI, poticati inovativnost, ne samo inovacije u tehnologiji, nego i u nove proizvode, nove načine upravljanja, rada, distribucije, nabavke, u skladu s 21. vijekom i s promjenama paradigmi u mnogim područjima javnog i privatnog poslovanja.
Također, treba unapređivati vještine - investicije i inovativnost dolaze s unapređenjem obrazovanja i konstantnim usavršavanjem, pripremom mladih za tržište rada i prekvalifikacijom starijih, mobilnošću radne snage idr.
Uz to treba podržati razvoj preduzetništva - podrška pokretanju novih firmi i ulasku postojećih u nove djelatnosti osigurava bolju efikasnost, stvaranje više dodane vrijednosti i opstanak na tržištu.
Preporuka je još da se uvedu normativi, vrednovanje rada i kontrolu zaposlenih u javnom sektoru. Normative je potrebno uvesti ili redefinirati jer trenutno većina javnih preduzeća posluje s gubitkom, a troškovi i neefikasnost administracije su dovele privredu na rub kolapsa.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da se uvođenjem otvorenosti podataka o radu i troškovima javnog sektora dovode do brzog rasta efikasnosti i smanjenja troškova, navode iz Fondacije CPI.
Mjerenje produktivnosti rada na nivou države je posebno značajno za analizu ekonomskog rasta, konkurentnosti i standarda života u određenoj ekonomiji, kao i za pojašnjenje ekonomskih preduvjeta nužnih za privlačenje domaćih i inostranih investicija i društveni razvoj.
Pri istraživanju su korišteni službeni podaci državnih zavoda za statistiku zemalja bivše Jugoslavije za 2011.

Ostale vijestiArhiva