Vijesti
Društvo i ekonomija
Zbog čega FBiH još uvijek ne može postati ozbiljno gradilište?
18.10.2016. 12:00
Izvor: Moje Vijesti
Zbog čega FBiH još uvijek ne može postati ozbiljno gradilište?
Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine već skoro dvije godine najavljuju masovne radove u energetskom i transportnom sektoru u ovom bh. entitetu.

Tvrde - postat ćemo najveće gradilište u regionu!

Nažalost, veliki broj nezavisnih i kredibilnih stručnjaka iz različitih oblasti nedvosmisleno ukazuju da FBiH ne može postati veliko gradilište u skorije vrijeme.

Skoro 20 godina politike zapošljavanja nekompetentnih ljudi u javna preduzeća i institucije, eutanaziralo je njihov kapacitet za realizaciju ozbiljnih projekata, koji bi se u FBiH implementirali po međunarodnim standardima i procedurama. Jer, za ozbiljne poslove potrebno je ozbiljno, međunarodno znanje i iskustvo.

Priču oko izgradnje Termobloka 7 u Tuzli Elektroprivreda BiH je započela još u mandatu ministra Vahida Heće, od 2006. godine. Deset godina poslije još uvijek se priča o gradnji ovog bloka, a da za to vrijeme nije ozidana ni jedna cigla.

Ukoliko bi aktuelne vlasti u naredne dvije godine koliko im je ostalo mandata čak i okončale postupak dodjele ugovora, tek nakon toga dolazi ogroman i višegodišnji posao, počevši od izrade projekata do tehnoloških izazova samog postrojenja.

A nema sumnje da su izazovi ogromni.

Hidroelektrana Vranduk je drugi primjer sporosti u realizaciji strateških projekata u FBiH. Kamen temeljac za gradnju HE Vranduk položio je Haris Silajdžić u septembru 2010. godine, ali dalje od toga se nije maklo do danas.

Prije nekoliko sedmica Vlada SDA, SBB i HDZ BiH ponovo je ozvaničila početak radova na HE Vranduk. Nakon Lokalnih izbora 2. oktobra priča o gradnji Vranduka ponovo je utihnula.

Kao da se nikada nije ni spominjala.

Prema svemu sudeći, proći će još dosta godina prije nego što u FBiH ugledamo prvi energetski projekt uspješno završen i pušten u funkciju.

Izgradnja autocesta i brzih cesta kroz FBiH također ima sudbinu elektroenergetskih postrojenja. U ovom trenutku institucionalni kapaciteti Autocesta FBiH su nešto bolji od Elektroprivrede BiH, iz prostog razloga jer je preduzeće osnovano tek u 2011. godini, pa nije bilo dovoljno vremena da se u firmu uposle stotine nesposobnih stranačkih kadrova.

Ali, treba znati da Autoceste FBiH ne mogu napraviti napredak jer nemaju finansijskih sredstava. Iako se neprestano govori o novim investicijama i ubrzanoj gradnji koridora Vc, stvarnost je sasvim drugačija.

Niti jedan novi, ozbiljan projekt na koridoru Vc se ne može realizovati bez uvođenja dodatne akcize na gorivo. A, uvođenje akciza se iznova i iznova prolongira.

Uvođenje akciza na gorivo je predmet ucjenjivanja bošnjačkih političara od strane srpskih i hrvatskih predstavnika u vlasti. Pritisak je na bošnjačkim političarima.

Čak, ukoliko se na koncu i usvoji odluka o povećanju akcize na gorivo, bošnjački političari mogu biti ucjenjivani kroz Parlament Federacije BiH, gdje će biti potrebno usvojiti niz odluka kojima se odobrava zaduženje kod međunarodnih finansijskih institucija, a bez kojih izgradnja autoputa nije moguća, pa čak i nakon povećanja akciza na gorivo.

Nastavak gradnje koridora Vc kroz FBiH direktno može biti uslovljen Zakonom o braniteljskim pravima, novim Izbornim zakonom BiH, trećim kanalom...

Medijski natpisi o firmama iz Azerbejdžana i Kine koje govore o milijardama eura investicija u FBiH ne otkrivaju da se zapravo radi o kreditima, za koje je prvo potrebno obezbijediti prihode iz kojih će se osigurati vraćanje tih kredita.

Takvih prihoda nema, čak ni za nastavak gradnje koridora Vc, koji je prvi među prioritetima, pa o gradnji brzih cesta ne treba ni sanjati.

Treba znati da nije moguće preko noći ojačati kadrovske kapacitete u javnim kompanijama u FBiH, kao što nije moguće postići ni dogovor s Draganom Čovićem, a da se za to ne plati previsoka politička cijena.