Makedonija ulazi u novu fazu iskušenja produbljene političke krize. Osnovno pitanje građana je - može li kriza, gotovo dovedena do "tačke vrenja", oslikana žestokim trvenjima i sučeljavanjima narodnih zastupnika uoči "uterivanja" odluke o samoraspuštanju najvišeg zakonodavnog doma, da se zaleči 1. juna, na prvim prevremenim parlamentarnim izborima u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici od njenog osamostaljenja?
Dosadašnja vladajuća makedonsko-albanska većina, ubeđena je da će, kako veli premijer Nikola Grujevski, "izmoliti" od građana još jedan "puniji" mandat za efikansije rešavanje prioritetnih ciljeva "kod kuće", kao i konačno ostvarenje proklamovanog priključivanja evroatlantskim integracijama.
Uprkos opštem uverenju da izbori "u nedoba" ne donose "ništa dobro", ostaje na proveri uverenje do sada vladajuće većine, uz pojačanje albanske opozicije bivšeg "gerilca", vođe terorističke ONA, Alija Ahmetija, da će, kako se ovde ocenjuje, "blic krigom" kapitalizovati dobar rejting u narodu, novim blanko obećanjima - bez garancija. "Prijateljski saveti" iz Vašingtona i Brisela da evroatlantske integracije ne mogu biti ostavljene "na čekanju", potisnute su u stranu.
Uoči prošlih petih redovnih parlamentarnih izbornih "proba", diplomatske sugestije moćnog Zapada su bile usmerene na opomenu da je to jedan od ključnih "testova demokratije" za priključivanje Makedonije NATO i EU. Sada, na (ne)očekivanom vanrednom, prevremenom odmeravanju stepena poverenja kod građana, (u zemlji sa oko dva miliona stanovnika, elektorat čini nešto vše od 1,7 miliona ljudi), situacija je znatno lošija i nepovoljnija kako "u kući" tako i spolja. Kako upozoravaju analitičari, mediji i opozicija, zemlja je, praktično, "potpuno blokirana" tranziciono nezalečena, u ekonomskom vrtlogu, debaklu sa nizom nerešenih problema, dvocifrenom inflacijom, osiromašenim stanovništvom, smanjenom kupovnom moći, enormnom nezaposlenošću, snažnom korupcijom...
Posle "dvojne blokade" i fijaska u Bukureštu, problem korekcije imena u sporu sa Grčkom, uz zadate skraćene rokove spolja (za NATO - početak jula), predstavlja obavezu, poput opasanog "sečiva", bez koje nema ni pristupnih pregovora sa EU.Povrh svega, na prvi pogled "u varljivoj senci", u zemlji vrebaju "stara" iskušenja i opasnosti albanskih "iznenađenja" sada osokoljenih i ozračenih "obavezom Skoplja" za brzo priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, sa svim pretnjama i "refleksijama" na region...
- U ovom trenutku, kada je država Makedonija suočena sa velikim izazovima i pritiscima spolja, dešava se najnepovoljniji obrt u unutrašnjim političkim procesima. Prevremeni izbori nakon samoraspuštanja parlamenta ne rešavaju ni jedno jedino pitanje, a otvaraju velike neizvesnosti. Objašnjenja premijera Nikole Grujevskog da se nada kvalitetnijem sastavu parlamenta, što bi značilo jače pozicije njegove stranke, pokazuje da on ne shvata logiku ugrađenu u ustavnom i političkom sistemu, a to je konsocijalna demokratija kao dogovor lidera etničkih segmenata, kao i proporcionalni izborni sistem koji dalje institucionalizuje duboku političku fragmentaciju - ocenjuje za "Novosti" dr Biljana Vankovska, redovni profosor skopskog Filozofskog fakulteta. Ona upozorava na to da se može dogoditi da VMRO-DPMNE lidera Grujevskog dobije "sveži" četvorogodišnji mandat, ali da mu time ne budu olakšane i poboljšane pozicije ni na spoljno-političkom, a još manje unutrašnjem (etničkom) planu.
- I nakon ovih izbora, ma ko da "pobedi", biće samo uslovni i slab pobednik. Jer, moraće opet da formira koalicionu vladu i to sa jednom albanskom partijom. Tu čak i nije bitno koja će to albanska partija ući u novi sastav vlade, jer se već pokazalo da su Albanci žestoki međusobni politički protivnici kada se radi o zauzimanju vlasti, ali imaju skoro jednak etnički program utvrđen takozvanim "majskim dogovorom". Ne znam da li Grujevski na izborima želi da potvrdi svoj unutrašnji legitimitet i možda, "kupi malo vremena" pre donošenja najvažnijih odluka u vezi s pregovorima oko imena i članstva u NATO, priznavanja Kosova, demarkacije granice u tom delu... No, sigurno je da će prevremeni izbori za Makedoniju značiti gubitak energije, novca, a doneće izoštravanje unutrašnjih tenzija i jačanje nacionalizma na sve strane - kaže profesor Biljana Vankovska.
Na političkoj sceni Makedonije, međutim, prevagnula je opcija prevremenih izbora, nasuprot upozorenjima eksperata opozicije i zapadnih "prijatelja" spolja, podsećanjem na mogućnost opasne destabilizacije zemlje i ulaska u neizvestan scenario.

Ostale vestiArhiva