U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH očekuju da će meso, milijeko i njihove prerađevine iz dvije susjedne države na bh. tržištu pojeftiniti za deset posto • Ne može se govoriti o konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora
Za bosanskohercegovački poljoprivredno-prehrambeni sektor očigledno je da još dugo nema prosperiteta. Naime, šokantno je da je početkom ovog mjeseca stupila na snagu odluka o bescarinskom uvoza u BiH, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina iz Hrvatske i Srbije.
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH potvrđeno nam je da je Vijeće ministara BiH još na sjednici 29. maja ove godine ukinulo ranije donesene odluke o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope po sporazumu o slobodnoj trgovini između BiH i Hrvatske, te BiH i Srbije, i to na mlijeko i mliječne proizvode, kao i na meso i mesne prerađevine.

Potvrda Ministarstva
Kako je za Oslobođenje rekao Sabrija Šerifović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odluke su objavljene u Službenom glasniku BiH i stupile su na snagu 2. jula, što znači da se od početka jula meso i proizvodi od mesa, kao i mlijeko i mliječni proizvodi iz Srbije i Hrvatske, uvoze u BiH bez carina. - Ove odluke odnosile su se na uvoz iz Hrvatske i Srbije, dok je naš izvoz ovih proizvoda u Hrvatsku i Srbiju cijelo vrijeme bio bez carinskih opterećenja, potvrdio nam je Šerifović.
Prema njegovim riječima, proizvodi iz Srbije i Hrvatske, nakon stupanja na snagu ove odluke mogli bi biti za oko deset posto jefitniji, “čime će domaći proizvođači biti dovedeni u težak i neravnopravan položaj.”
- Odluka Vijeća ministara BiH o ukidanju carina na uvoz mlijeka, mesa, mesnih i mliječnih prerađevina iz Hrvatske i Srbije bila je očekivana jer je to jedna od obaveza koja proizilazi iz sporazuma CEFTA, izjavio je za Oslobođenje ministar poljoprivrede Republike Srpske Radivoje Bratić.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači u BiH nakon ovoga biće u još lošijoj poziciji nego do sada u odnosu na Hrvatsku i Srbiju.
- Razlog tome leži kako u visini podsticajnih mjera koje te države daju svojim poljoprivrednim proizvođačima, ali i garantovana cijena “plavog dizela“ koji je u BiH dvostruko skuplji, dodao je Bratić. Kada se sve to uzme u obzir, tvrdi ministar poljoprivrede RS-a, uopšte se ne može govoriti o konkurentnosti domaće proizvodnje.

Visina podsticaja
Bratić smatra da institucije na nivou BiH koje bi trebale da vode brigu o kontroli kvaliteta uvoza prehrambenih proizvoda, Agencija za hranu, Kancelarija za veterinarstvo itd. ne rade kvalitetno svoj posao što, tvrdi, “BiH dovodi u još hendikepiraniji položaj“.
BiH, odnosno njeni entiteti, dodao je Bratić, za razliku od zemalja u okruženju, u okviru podsticajnih mjera nije razdvojila socijalna davanja od podrške konkurentnim poljoprivrednim proizvođačima. - Na taj način, bez obzira kolika ta sredstva bila, ona neće biti od velike koristi, smatra on.
Prema njegovim riječima, prinosi strmih žita po hektaru u našoj zemlji duplo su manji nego u susjednim zemljama, što znači da nije čudno što je naša poljoprivreda u situaciji u kojoj se sada nalazi.

Ostale vestiArhiva