Podgorica je uvek spremna na razgovor sa vlastima u Beogradu o dvojnom državljanstvu. Međutim, ne odustajemo od stava da dvojno državljanstvo mogu imati oni koji su ga stekli do 22. oktobra 2008. godine, a da nakon toga nema dvojnog državljanstva osim za one građane koji ga stiču, primera radi, na osnovu rođenja, braka. Da ne produkujemo više dvojne državljane - kaže za „Blic“ ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Jusuf Kalamperović.
On dodaje da je prema poslednjim podacima, koje su vlasti u Podgorici dobile od Beograda, oko 1.300 građana Crne Gore uzelo pored tamošnjeg i srpsko državljanstvo, a oko 33.000 Crnogoraca koji žive u Srbiji uzelo je i crnogorsko državljanstvo.
- Predlažemo da svima njima ostane državljanstvo, ali da se nadalje, osim kada je reč o braku i slično, ne dozvole oba državljanstva - ističe Kalamperović.
Crna Gora uputila je Srbiji 29. decembra dopis u kome se ponavljaju uslovi Crne Gore za sticanje dvojnog državljanstva i ostavljen je rok do 31. januara za odgovor. Kako ističe crnogorski ministar policije, „odgovora ni pismenog ni usmenog nema osim poruka putem medija“. Podgorica neće odustati od stavki iz tamošnjeg zakonodavstva koje je kada je reč o dvojnom državljanstvu restriktivno. Najspornija odredba je da crnogorski državljani mogu uzeti državljanstvo neke druge države, ali će biti brisani iz crnogorskog državljanstva.
Crna Gora za sada nema potpisane sporazume sa drugim državama iako već ima svojih državljana koji osim srpskog imaju i, primera radi, hrvatsko državljanstvo. Srbija ima potpisan sporazum samo sa BiH i njime su 2003. godine kada je sklopljen precizirani uslovi po kojima se osim po odredbama zakona dve države može sticati dvojno državljanstvo. Iako nema sporazuma sa ostalim bivšim republikama SFRJ, dvojno državljanstvo postoji između Srbije, s jedne strane, i Hrvatske, Makedonije, s druge. Međutim, nijedna od tih država nema u zakonodavstvu stavku da oduzima državljanstvo svojim građanima ako uzimaju i drugo, a kao što je to slučaj sa crnogorskim.

Ostale vestiArhiva