Vlada Srbije neće dozvoliti da ni na koji način bude ugrožena vizna liberalizacija, a mere koje je do sada preduzela u rešavanju tog problema dovele su do pada broja zahteva za azil u zapadnoevropskim zemljama za 35 odsto, izjavio je danas potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Djelić.
Djelić je na javnoj raspravi o migracijama u Skupštini Srbije istakao da je broj zahteva za azil smanjen u svim zemljama u kojima su građani sa srpskim pasošima tražili azil, pa je tako broj onih koji su tražili azil u Nemačkoj u aprilu iznosio 227, u Luksemburgu 27, a u Belgiji 106. “Akcije Vlade Srbije u 2010. godini i početkom 2011. godine dovele su do značajnog smanjenja osoba koje traže azil i to će biti veoma bitno u narednim danima kada zemlje šengenskog prostora budu odlučivale o eventualnim merama”, rekao je Djelić.
On je napomenuo da će Vlada Srbije i u narednom periodu nastaviti akciju u cilju smanjenja broja zahteva za azil, a da će neke od mera biti i promena zakonodavnog okvira, odnosno da se jasno precizira krivično delo organizovanja nelegalnih migranata. Djelić je objasnio da oni koji su zloupotrebljavali azil neće biti predmet krivičnog gonjenja, ali i da se neće tolerisati situacija u kojoj manji broj ljudi ugrožava slobodu kretanja većine. U tom smislu, kako je rekao, biće iznađeno rešenje koje neće ugrožavati slobode, ali koje će ograničiti ulazak u EU onima koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju, uz prekršajnu odgovornost.
Djelić je najavio i da će već sutra predstavnici Srbije predsedniku Evropske Komisije Žoze Manuelu Barozu predati preporuke Srbije, među kojima je i ona da zemlje EU onima koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju ograniče pristup svom prostoru. “Tražimo od svih zemalja EU da urade ono što je uradila Norveška, da Srbiju prepoznaju kao zemlju iz koje se ne može tražiti azil”, rekao je Djelić i najavio još dinamičniju akciju na inkluziji svih građana i otklanjanju ekonomskih razloga zbog kojih je u najvećoj meri i došlo do problema.
Djelić je napomenuo i da pitanje zloupotrebe vizne liberalizacije nikako ne može biti osnov za netrpeljivost prema manjinama u Srbiji, iako je, kako je rekao, činjenica da su u 95 odsto slučajeva tražioci azila pripadnici manjina. Budući da su tema današnje rasprave u republičkom parlamentu migracije, Djelić je ukazao da je Srbija i dalje zemlja koja ima najviše problema sa izbeglicama i interno raseljenim licima.
On je ukazao da u Srbiji danas živi 86.000 ljudi iz Hrvatske sa izbegličkim statusom, kao i da je 206.000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije. Prema njegovim rečima, pitanje stanarskih prava izbeglih iz Hrvatske i dalje je otvoreno u odnosima sa Zagrebom, a pitanje interno raseljenih sa Kosova i Metohije mora da bude postavljeno i rešeno u dijalogu Beograda i Prištine.

Ostale vestiArhiva