Do sada su zabeležena dvogodišnja razdoblja manje vulkanske aktivnosti 50-ih, 70-ih i 80-ih godina 20. veka, koje su prouzrokovale lokalne zemljotrese i podizanje tla. Takva aktivnost dešavala se i pre više od 500 godina, pa je vulkanu trebalo stotinu godina do erupcije koja se dogodila 1538. godine.
Prema novom modelu proučavanja vulkanskog loma koji je razvijen na UKL-u (University College London), nemiri vulkana Kampi Flegrei od 50-ih godina imaju kumulativni efekat, pri čemu se nagomilava energija u kori vulkana i tako on postaje podložniji erupciji.
Istraživači su svoj model već testirali i na drugim vulkanima, kao što su Rabaul u Papui Novoj Gvineji, El Jero na Kanarskom ostrvu i Sufrijer Hils na ostrvu Montserat na Karibima.
Nemirne vulkanske epizode uzrokuje kretanje magme tri kilometra ispod vulkana. Mogućnost erupcije je veća čim se tlo razvuče do tačke pucanja, jer tada rastopljeni kamen može pobeći do površine.
Nemirni Kampi Flegrei već je podizanjem tla gurnuo obližnju luku Pocuoli više od tri metra van mora. U vulkanskim podrhtavanjima 1970. i 1983. desetine hiljada ljudi bili su evakuisani iz ove luke u blizini Napulja. Njegova današnja erupcija pogodila bi više od 360.000 ljudi u njegovoj okolini i stanovništvo Napulja koje broji gotovo milion.

Ostale vestiArhiva