Slobodno vrijeme
Zdravlje
Čovjekov pratilac od davnina
11.11.2008. 12:00
Izvor: Nezavisne novine
Čovjekov pratilac od davnina
Vjerovatno da nema čovjeka koji tokom svog života nije okusio vino. To piće, koje je opjevano kao piće bogova i koje je izvor inspiracije jednima ili utjeha drugima, ipak je samo jedan od proizvoda koji se dobijaju od vinove loze. Međutim, malo je onih, čak i među vrsnim poznavaocima, koji znaju da se vinova loza ubraja i među cijenjene ljekovite biljke, kao i onih kojima je poznato da se njenom preradom mogu dobiti veoma vrijedni proizvodi, koji svoju punu primjenu nalaze u farmaceutskoj industriji.

Od Noe do danas
Plemenita vinova loza (vitis vinifera) čovjekov je pratilac kroz cijelu istoriju. Ne zna se tačno kad se čovjek počeo baviti vinogradarstvom i vinarstvom, zna se samo da je njegovo druženje s vinom počelo jako davno i da je čovjek davno spoznao blagodeti ovog pića. Starozavjetni Noa je, čim je napustio "Arku", nakon što se povukla voda poslije velikog potopa, zasadio mladicu vinove loze, podigao vinograd i pripravio vino. Dakle, čovjek i loza su od iskona skupa pa se može reći - tamo gdje počinje istorija ljudskog roda, prisutna je i vinova loza.
Upotrebu vinove loze u medicini poznavali su stari Egipćani i stari Grci. Sok iscijeđen iz zeljastih izdanaka tada je korišten kao popularan lijek protiv raznih kožnih bolesti. Listovi su, zbog adstringentnih i hemostatičkih svojstava, često korišteni u liječenju dijareja, hemoragija, proširenih vena i hemoroida. Za liječenje upala grla često je cijeđen sok zelenih plodova i korišten za ispiranje. Osušeni zreli plodovi korišteni su kao blagi laksans, ali i za podsticanje izlučivanja urina, za olakšavanje iskašljavanja, za poboljšanje apetita i za podizanje tonusa organizma, kod izgladnjelosti, oticanja ekstremiteta, mučnina i različitih oboljenja kože, bubrega i jetre.
Farmakološka vrijednost vina je takođe poznata još iz antičkih vremena. Starogrčki ljekari Hipokrat i Galen koristili su adstringentno i toničko djelovanje crnog vina u liječenju mnogih oboljenja, dok je bijelo vino obično korišteno kao diuretik.

Ljekovito dejstvo
Vinova loza, čokot ili trs služi za liječenje artritisa, reumatizma, gihta i nekih plućnih bolesti. Sok koji ističe iz svježe obrezane vinove loze djeluje na umirenje krvarenja, a razrijeđen s vodom koristi se za obloge radi jačanja očiju. Čaj od cvjetova vinove loze koristi se za oslabljene funkcije mozga i kičmene moždine. Za čišćenje krvi uzima se grožđe, a takođe za regulisanje probave, uklanjanje masnih naslaga iz tijela, za liječenje upalnih procesa probavnih organa, te za uklanjanje reumatskih teškoća i osipa. Vinsko sirće koje se dobija iz vina hladi i steže, smiruje proliv i krvarenje. Povremeno pranje cijelog tijela mješavinom vinskog sirćeta i vode pospješuje cirkulaciju u tkivu, čisti kožu i otvara pore.
U narodnoj medicini listovi se kao čaj od vinove loze koriste protiv i za zaustavljanje proliva i jače izlučivanje mokraće. Grožđe liječi razne bolesti, srčane, živčane, te probavnih organa. Mošt i rozine su sredstva za otvaranje, a utiču i na debljanje jer sadrže mnogo šećera. Bijelo vino služi za izradu nekih lijekova u kombinaciji s različitim travama.
Sok od grožđa sadrži lako probavljive ugljikohidrate, vinsku i jabučnu kiselinu, kalijum, kalcijum, željezo, magnezijum, mangan, vitamine C i grupe B, blagotvorno djeluje na rad srčanih mišića, izmjenu tvari, na neke bolesti bubrega, jetre i pluća. Sve bobičavo voće dobro djeluje na jetru.
Plućni i srčani bolesnici, kao i oni s visokim pritiskom teško će i nepravilno disati budu li prije spavanja pili alkoholna pića. Smanjenu će količinu kiseonika poslije toga imati i sasvim zdravi ljudi.
Za liječenje modrica koriste se sastojci dobijeni iz sjemenki grožđa. Pomiješaju se samljevene sjemenke sa grožđanim sokom i dobije se tekućina za nanošenje na modrice u vidu maske ili obloga.
Vinova loza sadrži AHA-e, supstance koje pomažu uklanjanju mrtvih ćelija kože s lica. Bobice grožđa se iscijede u sokovniku, a dobijenu smjesu možete koristiti kao masku za lice.
Za prevenciju srčanih bolesti neki preporučuju umjereno pijenje vina, ali ta teza je još podijeljena. Ti spojevi koji se nalaze u crnom vinu nalaze se i u svježem crnom grožđu, soku od crnog grožđa i drugom voću i povrću, uključujući borovnicu, te bijeli i crveni luk. Treba upamtiti da više od dva pića crnog vina dnevno više šteti srcu nego koristi.

Recepti
Dijeta grožđem - Uzimajte jedan do tri kg grožda dnevno tri do šest dana kao jedinu hranu. Grožde možete konzumirati i u obliku soka. Ovo liječenje djeluje depurativno, kao što se narodno kaže "čisti krv" tj. eliminiše toksične tvari i ostatke metabolizma. Pročišćava unutrašnje organe, pogotovo jetru i probavni sistem, jer su prisutni šećeri lako probavljivi. Ovakvo liječenje savjetuje se kod povišenog holesterola u krvi, kod bubrežnih bolesti, previsoke tjelesne težine i visokog krvnog pritiska.
Sjedeća kupka protiv hemoroida - Jednu do dvije litre čaja ulijete u kadicu i dodate još hladne vode toliko da pokrijete donji dio tijela. Preporučuje se da se prave tri kupke dnevno po pet minuta svaka. Kupke smiruju hemoride smanjujući volumen vena, a na taj način se normalizuje unutrašnji dotok krvi.