Međunarodni konzorcijum naučnika je danas objavio da je udvostručio broj gena koji se dovode u vezu sa multiplom sklerozom (MS).
MS je onesposobljavajuća bolest nerava, koja pogađa jednu od 1.000 osoba u svijetu, a kako se zasad smatra, posljedica je mješavine faktora okoline i naslijeđa, izveštava AFP.
Karakteriše je to da sam imunološki sistem oboljelog napada mijelin, zaštitni masni sloj koji obavija nervna vlakna. Posljedica toga je da se nervni signali gube, kasne ili se prekidaju, što izaziva probleme koordinacije, ravnoteže, govora i vida. Ti problemi se s napredovanjem bolesti pogoršavaju.
Konzorcijum stručnjaka je u britanskom časopisu "Nature" objavio kako je identikfikovao 29 gena čije su neke varijante u čvrstoj vezi sa MS, a sumnja da izvjesnu ulogu kod ove bolesti igra još pet gena.
Mnogi od novoidentifikovanih gena imaju važnu ulogu u imunološkom sistemu, bilo tako što kontrolišu interleukine - hemijske prijnosnike koji olakšavaju interakciju između različitih imunoloških faktora - bilo što kontrolišu tzv. "T-ćelije", imunološke ćelije zadužene da napadnu "uljeze" u organizmu.
Pojedini od ovih gena su ranije dovođeni u vezu i s nekim drugim autoimunim oboljenjima, kao što su dijabetes tipa 1 i Kronova bolest.
Neka ranija istraživanja su pokazala da su ljudi koji imaju manjak D vitamina pod većim rizikom od MS-a. Taj nalaz potkrijepljuje i činjenica da dva od novoidentifikovanih gena imaju izvjesnu ulogu u metabolizmu dotičnog vitamina.
Naučnici se nadaju da će otkrivanjem gena koji su odgovorni za MS omogućiti bolju dijagnostiku te bolesti, a možda i pomoći da se razviju lijekovi koji bi od nje šititili ili čak regenerisali već oštećeni mijelinski sloj.

Ostale vijestiArhiva