Koža je dobro snabdjevena živcima i zato ima vrlo važnu osjetnu funkciju organizma. Osjećaj toplog, hladnog, dodira, osjećaj bola sve to primamo i registriramo putem kože.
Čitav niz oboljenja kože praćen je svrbežom. Tada su, istovremeno sa svrbežom, prisutne i određene promjene, na osnovu kojih znamo o kakvom oboljenju se radi i kako ga liječiti. Naprimjer, kod skabijesa jedan od prvih znakova bolesti je svrbež, naročito tokom noći, a onda i pojava određenih promjena koje ukazuju da je koža inficirana šugarcem, tzv. Sarcoptes scabiei, koji se prenosi s oboljele osobe kontaktom ili putem predmeta koje upotrebljava više osoba.

Vidljive promjene
Izražen noćni svrbež kod skabijesa posljedica je, s jedne strane, alergijske reakcije kože na prisustvo šugarca, a, s druge, pojačanog registriranja svrbeža od mozga tokom noći, kada se organizam umiri. Osim skabijesa, kao jednog izrazitog parazitarnog oboljenja praćenog svrbežom, oko 90 posto drugih dermatoloških oboljenja, koja imaju najrazličitije uzroke, praćeni su svrbežom. Takva je, između ostalih, i koprivnjača ili urtikarija.
U takvim slučajevima vide se i promjene koje ukazuju na određeno oboljenje. Liječenjem i otklanjanjem uzroka koji su doveli do ovog oboljenja smiruje se i svrbež kože.
Svrbež, međutim, može biti prisutan i bez vidljivih promjena na koži. Razlozi su druge bolesti unutrašnjih organa. Ovakav svrbež je još jednom pokazatelj da su stanje i izgled kože ogledalo zdravlja unutrašnjih organa. Takva vrsta svrbeža stručno se naziva Pruritus sine materia.
Razlog nastanka svrbeža kod nekih oboljenja su poremećaji metabolizma, kod nekih prisustvo toksičnih produkata metabolizma, a i jedni i drugi produkti podražuju nervne završetke u koži i osoba osjeća svrbež različitog intenziteta. Ponekad je svrbež tako jak da oboljela osoba češe kožu dok ne raskrvari.
Da bi se našao i odstranio razlog ovakvog svrbeža, bez vidljivih promjena na koži, potreban je, dakle, čitav niz laboratorijskih pretraga. Pa ipak, kod određenog broja pacijenata postojećim laboratorijskim pretragama ne može se potvrditi postojanje oboljenja unutrašnjih organa i povezati ga sa svrbežom. To se najčešće dešava kod nervoznih osoba i ta vrsta svrbeža naziva se psihogeni pruritus. Primjenom odgovarajućih sedativa ublažava se, pa i sasvim odstranjuje subjektivni osjećaj svrbeža.

Bolesti bubrega
Oboljenja unutrašnjih organa koja dovode do svrbeža kože bez vidljivih promjena na koži su šećerna bolest, oboljenja bubrega najrazličitije vrste, oboljenja jetre, oboljenja štitne žlijezde, crijevni paraziti svih vrsta. Svrbež kože kod oboljenja unutrašnjih organa je jačeg intenziteta, a na koži nema vidljivih promjena osim kod oboljenja jetre, koja su praćena žuticom.
Kod takvih bolesnika koža i sve vidljive sluznice, naročito bionjače oka, imaju žućkastu ili žutu boju. Kod akutnih oboljenja jetre, kao što je hepatitis A, nakon smirenja bolesti nestaje i svrbež kože. Ali kod hroničnog oboljenja jetre koje vodi ka cirozi svrbež se ne može ničim odstraniti, eventualno se može malo ublažiti. Važno je naglasiti da i kod bubrežnih bolesnika koji se nalaze na hemodijalizi i imaju svrbež kože, također koža ima žućkastu nijansu i postaje nešto deblja u cjelini.

Dijabetes
Kod šećerne bolesti svrbež može biti pokazatelj porasta vrijednosti šećera u krvi. Kada se, naime, vrijednosti šećera normaliziraju, i svrbež se smanji, a ponovo se pojača kod porasta vrijednosti šećera u krvi. Kod hroničnih bubrežnih bolesnika, slično kao kod oboljelih od šećerne bolesti, porast nivoa ureje u krvi intenzivira subjektivni osjećaj svrbeža.

Ostale vijestiArhiva