Slobodno vreme
Zdravlje
Šta da radiš kada neko ima napad panike
17.11.2014. 14:00
Izvor: Mondo
Šta da radiš kada neko ima napad panike
Kada neka osoba doživi panični napad, reakcija ljudi koji se nalaze u okruženju može da im pomogne ili ih povredi. Evo šta da radite kada se osobi u vašoj blizini ovo dogodi.
Napadi panike dešavaju se iznenada - u jednom trenutku osoba može da, na primer, rasprema sobu, priprema obrok i potpuno je smirena, a već u sledećem, osećaj straha je gotovo "proždire".

U takvim situacijama, nikako im ne treba govoriti: "Smiri se". "Zapravo, reči 'smiri se' ili 'opusti se' mogu da izazovu upravo suprotno", kaže klinički psiholog Skot Bea. "Anksioznost može da bude poput živog blata - što više pokušavate da poboljšate situaciju, dublje tonete, odnosno napad panike se pogoršava".

Pružite im podršku, recite: "Tu sam za tebe". Možda vama to zvuči smešno, ali reči podrške njima zaista mnogo znače u trenutku paničnog napada. "Ako zaista želite da pomognete nekome, pokušajte da razgovarate sa osobom koja ima napad anksizonosti u vezi sa tim šta tačno oseća i zbog čega", savetuje kličnički psiholog Tod Farčioni.

Nije lako odreagovati pravilno kada osoba u vašoj blizini ima napad panike, ali nikako ne bi trebalo da i vi počnete da paničite jer tako samo pogoršavate situaciju. "To je najgora stvar koju možete da uradite i isto je kao da 'sipate ulje na vatru', a osobama koje imaju napad može delovati i kao da ih sažaljevate", objašnjava Farčioni.

U trenutku kada neko doživi napad anksioznosti, pre nego što se oslonite na svoje instinkte, obratite pažnju na to da li vam ta osoba daje nekakve signale šta želi da uradite. "Ne polazite od pretpostavke šta vi mislite da treba uraditi, već obratite pažnju na izraz lica i gestove osoba koja prolazi kroz napad", kaže psihijatar dr Elison Bejker. Panični napadi se različito ispoljavaju kod osoba i u skladu sa tim, različite su i njihove potrebe u tom trenutku - nekome je potrebna možda samo čaša vode da se smiri, a nekom podrška.

Na kraju, "kada se nađete u blizini nekoga ko ima napad anskioznosti, pokušajte da se postavite na njegovo mesto", savetuje dr Bejker. Svi smo iskusili anksioznost, barem u nekom blažem obliku, pa pokušajte da zamislite ta ista osećanja, samo pojačana. "Tako što ćete pokazati saosećajnost, daćete osobi do znanja da nema potrebe da vam objašnjava kako se oseća jer je razumete".

Istraživač Bren Braun naglašava da je empatija mnogo važnija nego što mislimo. "Ako realno sagledamo stvari, shvatićemo da u nekim teškim situacijama bilo kakav odgovor ili savet ne mogu mnogo da promene stvari. Ono što može da promeni stvari je saosećajnost, osećaj da nas neko razume", objašnjava Braun.