Vesti
Politika
Rusija se vraća ideji kompleksne bezbednosti15.07.2006. 08:00
Izvor: Danas

Za vreme Gorbačova ta ideja je postojala pod nazivom "novo političko mišljenje za Rusiju i ostali svet". Predsednik Putin tu ideju plasira nešto drukčije, ali je suština ista. U intervjuu američkoj kompaniji En-Bi-Si, ruski predsednik je, pored ostalog, izjavio: "Mišljenja sam da mi moramo stvoriti sistem takvih garancija koje bi osiguravale bezbednost u svetu i računam da takav sistem garancija možemo stvoriti".
U izradi sličnih garancija, prema mišljenju Putina, Rusija može i dužna je da odigra jednu od prvih uloga: "Kako se može govoriti o osiguranju globalne svetske bezbednosti, kako se može govoriti o problemima neširenja oružja za masovno uništavanje, o razoružanju, a da se ne uzima u obzir stav Rusije, koja je jedna od najmoćnijih nuklearnih država? A kako se može govoriti o rešavanju problema siromaštva bez Rusije, imajući u vidu njenu ogromnu teritoriju i mogućnost prirodne komunikacije, kako sa zemljama Azije, tako i sa zemljama u razvoju u celini?"
To se, takođe, odnosi i na ekonomsku komponentu sveopšte bezbednosti. "Želeo bih da vam skrenem pažnju na to da Ruska Federacija samo potvrđenih rezervi nafte i gasa ima četiri puta više nego sve zemlje "G-8" uzete zajedno. Kako se mogu rešiti problemi energetske bezbednosti, a da se ne uzima u obzir mišljenje Rusije i da se ona ne angažuje u izradi opštih rešenja u toj sferi?"
Kako je pokazala sveukupna kasnija praksa, upravo najvećim zemljama, pored ostalog i članicama "osmorke" manjka opšte poimanja svetske situacije u celini da bi efikasno rešavali najsloženije zadatke. Može se i treba govoriti o značajnim pojedinostima, što će i biti učinjeno na samitu u Sankt-Peterburgu, gde će se razmatrati problemi energetike, obrazovanja i zdravstva, ali je očigledno da bez usaglašavanja stavova o opštim globalnim pitanjima G-8 će se neizbežno suočiti sa dodatnim teškoćama. Možda čak i nepremostivim.
Kako se može efikasno rešavati energetski problem ukoliko zemlje "osmorke" budu na različite načine gledale, recimo, na pitanje bliskoistočnog sređivanja ili iransko pitanje? Kako se može efikasno boriti protiv terorizma ako međunarodna zajednica do dana današnjeg nije izradila jedinstvene pozicije oko same formulacije onog što se zove terorizam? Kako se mogu efikasno zaštititi ljudska prava, ako po tom pitanju u svetu postoje dvostruki i trostruki standardi? SAD kritikuje Rusiju, Rusija kritikuje SAD, Evropa kritikuje i Vašington i Moskvu.
Neće biti jednostavno naći zajednički jezik ni tamo, gde se govori o zaštiti demokratskih vrednosti. Dovoljno je setiti se makar Iraka, ili situacije na postsovjetskom prostoru gde se stavovi SAD, Evrope i Rusije suštinski razlikuju. Najzad, sem neusaglašenosti u principijelnim prilazima, svaka krupnija država ima, prirodno, i svoje sopstvene geopolitičke interese. Ovde je još složenije pronaći zajednički vektor. I domaćin najnovijeg samita G-8, Rusija, naravno je u pravu. U XXI veku svet se suočio sa principijelno novim globalnim opasnostima: od terorizma do civilizacijskih konflikata, ali se za sada niko još nije na pravi način pozabavio razradom novog i optimalnog instrumentarija za rešavanje svih tih problema.
Predlažući da se pristupi izradi novog i za sve prihvatljivog instrumentarija za rešavanje svetskih problema, Rusija prati, naravno, i sopstvene ciljeve. Izašavši iz komunističkog juče, današnja Rusija, iako se čvrsto opredelila za put demokratskog razvoja i trzišne privrede, svaki put u svetskoj politici i svetskoj ekonomiji nailazi na zamke koje je Zapad postavio za "ruskog medveda" još u vreme hladnog rata. Prirodno, Rusiji se ne sviđa kada se principijelnost u rešavanju važnih pitanja zamenjuje trenutačnim koristoljubivim interesima. I razume se da je u takvim uslovima ona veoma zainteresovana za izradu opštih i striktnih pravila igre.
To isto se može kazati i kada je reč o drugim zemljama sveta, prema kojima se primenjuju dvostruki standardi. Sve u svemu, za izradu opštih pravila igre, ili garancija, zainteresovane su i SAD, koje se sve češće suočavaju sa problemom neshvatanja njihove politike od strane ostalih članica međunarodne zajednice.
Ostale vestiArhiva
- 16/05 Mali: Potpisan ugovor o nabavci dve „krtice“…
- 14/05 "Još samo tri dana" Vučić pozvao građane…
- 13/05 Marta Kos: Vlast u Srbiji nije ispunila ništa…
- 11/05 Ministarstvo za rad o optužbama na račun…
- 09/05 Preminuo potpredsednik SRS-a Milorad Mirčić
- 07/05 Vučić: Umesto razumevanja, Zapad Srbiji nudi…
- 05/05 Vučić se vraća na dužnost 7. maja, planirano…
- 02/05 Macut i Vučević razgovarali danas o političkoj…
- 30/04 Marta Kos odala poštu stradalima u padu nadstrešnice…
- 29/04 Vučić nakon sastanka sa Martom Kos: Dobar…
- 28/04 „Ja sam ih molio da razgovaramo još pre pet…
- 25/04 Blokada RTS: Studenti i građani 12. noć ispred…
- 24/04 Vučić se susreo sa novim ambasadorima
- 23/04 Brnabić: Sednica Odbora za kulturu i informisanje…
- 22/04 Premijer Macut se sastao sa rektorom Vladanom…
- 31/03 Deo parlamentarne opozicije neće učesvovati…
- 26/03 Vučić o razgovoru s Orbanom: Uskoro potpisujemo…
- 20/03 Kompanija koja proizvodi zvučni top LRAD…
- 18/03 U startu više od 500 prijava za stambene…
- 18/03 Tramp ocenio razgovor s Putinom kao „veoma…
- 17/03 Dačić: Srpska policija nikada u svojoj istoriji…
- 14/03 Vučić: Sa Trampom Mlađim o odnosima Srbije…
- 13/03 Skupština usvojila predloge sporazuma i ugovora…
- 12/03 Vučić ugostio predsednika Burundija: Uvek…