Vesti
Politika
Opet zaobilaze zakon i prave glasačku mašinu
15.03.2012. 12:00
Izvor: Blic
Opet zaobilaze zakon i prave glasačku mašinu
Pošto je Evropska komisija insistirala na poštovanju volje glasača, srpski parlamentarci su, činilo se, uvođenjem sistema zatvorenih glasačkih lista pristali da spreče stranke da nagrađuju svoje poslušnike dodeljivanjem mandata u skupštini. Činilo se, jer stranke ipak nisu sebi onemogućile da se umešaju u konačan raspored poslanika, samim tim što su znale da je Zakonom o izboru narodnih poslanika ostavljena sloboda svakom pojedincu da se odluči na ostavku.
Naime, ukoliko poslanik podnese ostavku, prema Zakonu, na njegovo mesto dolazi sledeći kandidat sa liste koji je član njegove stranke. Zavisno od toga koliko će poslanika podneti ostavku, toliko će raspored za koji su glasali birači biti izmenjen.
Pitanje je koliko će stranke u svemu tome učestvovati i koliko će zloupotrebiti to pravo poslanika tako što će sa njima praviti dilove, a možda i trgovati. Sagovornici „Blica”, stručnjaci iz oblasti izborne problematike, kažu da su zloupotrebe moguće, ali da „ne bi smele da bude rasprostranjene, jer će u suprotnom građani umeti da u tome prepoznaju manipulaciju”.
Nemanja Nenadić, direktor Transparentnosti Srbije, kaže za „Blic” da uvek postoji mogućnost da stanke naprave dil s poslanicima iz svojih redova.
- Treba razlikovati dve stvari: ako, na primer, poslaniku stranka obeća da će njegovoj firmi naći posao, dati novac, zaposliti sina ili nešto slično, to su nezakonite stvari i za to se odgovara. S druge strane, stranke, faktički, imaju moć da utiču na odluku Vlade da njihov čovek bude imenovan na neku drugu funkciju gde Vlada ima diskreciono pravo, što nije protivzakonito - objašnjava Nenadić.

Do sada dogovorene koalicije

DS-SDPS-LSV - Stranka zelenih
SPS-PUPS-JS
LDP-SPO-SDU - Bogata Srbija
SNS-NS-PSS - Pokret socijalista (koalicija nije do kraja dogovorena )
SRS, URS i DSS (idu samostalno na izbore)

Zakon, kako kaže, ne tretira ni praksu političkih partija da poznate ličnosti često stavljaju na izborne liste samo kao mamac za birače u borbi za plasman na izborima. On podseća da te ličnosti, poput Gorana Paskaljevića ili Vide Ognjenović koji su se kandidovali na prošlim izborima, građani nisu imali priliku da vide u poslaničkim klupama. I ove godine, na izbornoj listi DS-SDPS-LSV naći će se glumica Ružica Sokić, reditelj Jug Radivojević i doktorka Mima Fazlagić, a da li će se naći u poslaničkim klupama, ostaje da se vidi.
- Ne postoji sankcija za poslanika koji nije ni nameravao da obavlja svoju funkciju nego se na listi našao u reklamne svrhe - objašnjava Nenadić.
Marko Blagojević iz Cesida kaže za „Blic” da postojeći izborni sistem obezbeđuje najmanju moguću izvesnost za birače u tome koji poslanici će ih predstavljati u parlamentu.
Cesid je, kako podseća, svojevremeno predlagao model prema kojem bi se obezbedila potpuna izvesnost, ali taj predlog skuplja prašinu u nekoj od fioka. A nije nevažno ko predstavlja građane.
- Ogromna je razlika između ovog i našeg predloga. Prema našem predlogu, poslanik bi dobio svoje lice. I, on bi, umesto stranaka, sam vodio svoju kampanju. Građani bi tačno znali koji ljudi se kandiduju, dok sada znaju tek u zbiru ko je sve delegiran. Prema tom sistemu, mandate bi dobijali oni poslanici, bez obzira na stranke, koji su osvojili najviše glasova - objašnjava Blagojević.
U tom slučaju, kako kaže, daleko bi teže bilo za poslanika da podnese ostavku, jer bi sam preuzimao odgovornost, za šta bi garantovao imenom i prezimenom.