Vesti
Politika
Naše predloge podržavaće 128 poslanika
03.08.2013. 14:00
Izvor: Akter
Naše predloge podržavaće 128 poslanika
Rasim Ljajić ne veruje da je "on bio razlog izbacivanja" Dinkića iz vlade i uveren je da će zakonske predloge podržavati i više od 128 poslanika
Ljajić poručuje da bi bilo politički korektno da svi koalicioni partneri učestvuju u izmeni Zakona o ministarstvima čime bi se uvažio novi odnos snaga nakon izlaska URS iz vlade.
"Naravno, ne očekujemo bitno drugačiju raspodelu u ministarstvima, jer će dve ključne stranke vladajuće koalicije verovatno podeliti resore koji su do sada pripadali URS, ali sasvim sigurno da bi bilo, pre svega, politički korektno da se uvaži novi odnos snaga koji imamo i u vladi i u parlametu i da, ako ništa drugo, svi koalicioni partneri učestvuju u izmeni Zakona o ministarstvima, posebno imajući u vidu nadležnosti pojedinih ministarstava", rekao je Ljajić u intervjuu Tanjugu.
Ljajić, čiji je deo ministarstva tražio Dinkić pre nego što su SPS i SNS odlučili da nastave bez URS, ponavlja da bi, u slučaju da je taj zahtev prihvaćen "bez ikakve ljutnje", napustio vladu jer ne želi da učestvuje u "političkoj trgovini i namirivanju koalicionih partnera" niti da bude kolateralna šteta.
"I to zašto - zato što ne pravim probleme, ne učestvujem ni u kakvoj vrsti trgovine, ne vršim pritisak na bilo koga... Zato što radim najviše što mogu i najbolje što znam. Nema to nikave veze sa podelom plena, već sa jasnim principima kojih treba da se držimo, pa i dogovorima."
On je još kazao da SDPS nije bila generalno protiv Dinkićevog zahteva, već protiv toga da "im neko uzima deo resora bez ikakvog objašnjenja, da bi se namirili drugi koalicioni partneri".
"Niti smo tražili od drugoga nešto, ali imamo pravo da šitimo svoje, posebno što nije izložena apsolutno nikakva argumentacija zašto bi se to desilo", kazao je on.
Konačno, Ljajić ne veruje da je upravo zahtev za preuzimanje njegovog resora bio jedan od razloga da premijer Ivica Dačić odluči da izbaci URS iz vlade, jer bi to bilo suviše naivno tumačenje, a i, kako navodi, Dinkić mu je rekao da je to bila prvobitna ponuda od koje je zatim odustao.
Ljajić je poručio i da je sada najvažnije da se što pre stavi tačka na priču o rekonstrukciji, koja "dovoljno dugo traje" pa se stiče utisak da se u uslovima velike ekonomske krize koja pogađa Srbiju "isuviše bavimo sami sobom".
Tvrdi da rekonstrukcija neće biti kozmetička, jer pola vlade odlazi i dolaze novi ljudi, ali o novim imenima u vladi ne govori.
Ističe, međutim, da je dobro što je rečeno da će sednica parlamenta na temu rekonstrukcije biti održana 26. avgusta.
"U toj nedelji treba da imamo završenu i zatvorenu u potpunosti ovu priču, što podrazumeva ne samo donošenje Zakona o ministarstvima, već i izbor novih včlanova vlade i dobro je što je rečeno da će biti 26. avgusta", rekao je Ljajić odgovarajući na pitanje da li je moguće da i taj rok bude probijen.
Upitan koliko je relano da u vladu uđu i neke manje stranke, poput SPO ili SVM, Ljajić navodi da, koliko zna, razgovora na tu temu nije bilo i da će, ukoliko ih bude, te razgovore voditi SNS i SPS.
"Zaista ne znam kakav će na kraju ishod biti i da li postoji interes tih stranaka da budu u vladi, ali sam siguran da će vlada imati stabilnu većinu u parlamentu, uprkos tome što smo sada na 128 poslanika. Siguran sam da će od slučaja do slučaj, zakona do zakona, predloge vladajuće kolacije podržavati mnogo više nego tih 128 poslanika", ukazuje Ljajić.
Upitan koliko je vremena kupljeno rekonstrukcijom vlade i da li misli da će uskoro biti vanrednih izbora, Ljajić je rekao da bi bio luksuz da posle rekonstrukcije dođe do izbora.
"Zapravo smo imali dilemu - reklonstrukcija ili izbori. Ona je postojala i u javnosti i kod političkih stranaka. Međutim, posto su se ključne stranke opredelile za rekonstrukciju, sada ne treba razmišljati i gubiti vreme na neke predizborne kampanje. Sada zaista treba da zasučemo rukave i pokusamo da učnimio sve što možemo da poboljšamo ekonomsku situaciju u zemlji", poručio je Ljajić.
Ukazujući još jednom da je neophodno što pre staviti tačku na proces rekonstrukcije, Ljajić ističe da su pred vladom veliki izazvi i da je neophodno da se definišu tri osnovna cilja - ekonomija i privreda, zapošljavanje ljudi i poboljšanje privredne aktivnosti, sprovođenje suštinskih reformi i u skladu s tim otpočinjanje pregovora o članstvu u EU.
"Te pregovore moramo da učinimo što efikasnijim i bržim da bi na taj način počela i suštinska promena ukupnog sistema u Srbiji", naveo je Ljajić ističući da će uz druge ciljeve poput borbe protiv korupcije i kriminala i zaštite najugroženijih ova tri cilja dominarati u radu buduće vlade.
Kad je reč o glavnom pregovaraču sa EU Ljajić smatra da nije znacajnija steta napravljena time što on još nije određen, te da je važnije od toga da taj pregovarač preživi ovu i svaku drugu vladu, odnosno da to ne bude druga ličnost nakon svakih izbora.
Objašnjava i da u suštini Srbija ne pregovara sa EU, već treba da usaglasi i prilagodi naš sistem sa pravnim tekovinama i sistemima Unije.
"Mi možemo da pregovaramo oko nekih rokova za postizanje i ostvarivanje onoga što stoji u pregovaračkom okviru ili procesu... Dakle, nema pregovora, mi moramo naš sistem da prilagodimo sistemu EU i u tome je sva veština", ukazao je Ljajić.
Upitan da li postoji mogućnost da međuvladina konferencija ne bude održana najkasnije do kraja januara, kako je to najavljivano, Ljajić kaže da takav scenario niko niti priželjkuje, niti smatra da je realan.
"Činimo sve da u januaru imamo početak pregovora sa EU. Kad kažem sve, mislim pre svega na implementaciju briselskog sporazuma, jer je to u našem interesu i zato što Srbi na KiM na taj način dobijaju vrlo jasne međunarodne instrumente, mehanizme i garancije za zaštitu svojih prava i za legitimnu borbu za unapređenje tih prava", istakao je Ljajić.
On očekuje da će Beograd i Priština do 8. avgusta postići resenje za telekomunikace, jer, dodaje, suštinski smo se manje-više sve dogovorili, a nesporazum je nastao u toj jednoj reči, zbog čega je uveren da će tekst sporazuma biti dogovoren do tada.
Pozivni broj za Kosovo je, kako kaže, načelno dogovoren, dve strane imaju okvirni sporazum koji, objašnjava, treba da proizvede akcioni plan sa rokovima, dinamikom, nosiocima tih aktivnosti i kako bi cela stvar trebalo da izgleda.
"Sa Crnom Gorom, na primer, nismo imali nikakvih problema nakon mirnog razlaza, pa je taj tranzicioni poeriod oko prenosa broja trajao više od dve godine", podsetio je Ljajić.