Vesti
Politika
Šešelj oslobođen u Hagu
31.03.2016. 20:00
Izvor: RTS
Šešelj oslobođen u Hagu
Haški tribunal je oslobodio lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koje su ga teretile da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i proterivanje Hrvata iz Vojvodine. Vojislav Šešelj je od danas slobodan čovek, rekao sudija Antoneti. Sudija Latanci izdvojila mišljenje po osam tačaka optužbe.
Haški tribunal je oslobodio lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koje su ga teretile da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i proterivanje Hrvata iz Vojvodine. Vojislav Šešelj je od danas slobodan čovek, rekao sudija Antoneti. Sudija Latanci izdvojila mišljenje po osam tačaka optužbe.
Predsednik Pretresnog veća Haškog tribunala rekao je da Veće smatra da su optužnica i dokazni predlozi Tužilaštva puni nejasnoća i nedoslednosti, koje su zakomplikovale rad i Tužilaštva i odbrane i Sudskog veća.
"Pretresno veće je bilo prisiljeno da sledi put koje je zacrtalo Tužilaštvo, pa je uz poteškoće pokušalo da rasplete mrežu", napomenuo je sudija čitajući presudu.
Prema njegovim rečima, stiče se utisak da navodni zločinački cilj varira po potrebi optužžnice.
"Tužžilac nedosledno koristi reči nasilje i zločin, neke formulacije ostavljaju utisak da je sama ideja 'velike Srbije' kriminogena, a u drugim delima se napadaju sredstva kojima se žželela ostvariti", naveo je sudija i izrazio žaljenje zbog takvog rada Tužžilašštva.
Podsetio je da je Pretresno veće tokom suđenja dobijalo dodatne dokaze od Tužilaštva, ali većina članova Veća nije bila za to da se ti dokazi uvrste u predmet pošto su ocenjeni kao dupli dokazi, mada je sudija Flavija Latanci imala suprotno mišljenje.
"Iste činjenice koje se kvalifikuju kao ubistvo, mučenje, deportacije, razaranje i pljačke isto se podvode i pod dela progona. Tužžilac je imao cirkularni pristup u kome je svako krivično delo dobilo više kvalifikacija", naveo je sudija.
Većina članova Veća Haškog tribunala danas je konstatovala da ne postoje bitni pravni elementi za individualnu krivičnu odgovornost Vojislava Šešelja za zločine protiv čovečnosti.
Predsednik Pretresnog veća rekao je čitajući presudu da većina članova Veća, uz suprotno mišljenje sudije Flavije Latanci, smatra da Tužilaštvo nije podnelo dovoljno dokaza za svoje tvrdnje iz optužnice koji se tiču proterivanja Hrvata iz Hrtkovaca.
"Motivi u Hrtkovcima bili su pre svega lične prirode i potreba da se obezbedi smeštaj Srbima koji su ostali bez krova nad glavom. Iz govora Šešelja ne može da se zaključi da je učestvovao direktno u razmeni kuća – a što je prikazano kao glavno sredstvo za proterivanje Hrvata", naveo je sudija.
Većina članova Veća ocenjuje da tužžilac nije predočio dovoljno dokaza da bi se utvrdilo da je ŠŠešelj kriv za ubistvo u Crnoj Reci, okrutno postupanje na Ovčari, okrutno postupanje u skladištu "Velepromet", mučenje u kasarni u Vogošći, u opštini Nevesinje, ubistvo civila oko Sarajeva, pljačke imanja kod Vukovara.
"Nije kriv za pustošenje sela i gradova", napomenuo je sudija.
Što se tiče optužbi o učestvovanju paravojnih snaga u zločinima, Veće kaže da su mu predočeni dokazi u kojima se kaže da su bili prisutni Arkanovi "tigrovi", "Beli orlovi", odred "Dušan Silni", "Crvene beretke", Jedinica za specijalne operacije, "Žute ose", Jedinica Vasilija Vidovića, Gogićeva jedinica, koja je takođe poznata pod imenom Grupa iz Loznice, jedinica "Karađorđe", Srpska garda SPO, jedinice Bratislava Gavrilovića i jedinice Slavka Aleksića.
"Nema dovoljno dokaza da se zaključi da je Šešelj bio povezan da Arkanom, jedinicom 'Karađorđe'. Nema dokaza o vezi Šešelja i grupe iz Loznice i jedinice Srpske garde."

Veće je saopštilo da je detaljno istraživalo ko su bili "šešeljevci" kako ih ne bi mešali sa "četnicima".
"Analiza dokaza pokazala je da su se "šešeljevci" mogli identifikovati po fizičkom izgledu i odeći, ali da to nije bilo odlučujuće. Veće je pažljivo identifikovalo pojedince povezane sa SRS-om, umesto da sve "četnike" poveže sa Šešeljem", saopštilo je Veće.
Tužilaštvo je u završnoj reči predložilo sudu da Vojislava Šešelja osudi na kaznu zatvora od 28 godina, dok je Šešelj tražio oslobađajuću presudu.
Lider radikala je u pritvoru Haškog tribunala proveo gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se predao i dobrovoljno otišao u Hag, do novembra 2014, kada je pušten da se brani sa slobode zbog lošeg zdravstvenog stanja.