Vesti
Politika
Šta je dobro, a šta treba bolje: Ključne stavke novog izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji
14.06.2017. 20:00
Izvor: Blic
Šta je dobro, a šta treba bolje: Ključne stavke novog izveštaja Evropskog parlamenta o Srbiji
Velikom većinom glasova danas je u Evropskom parlamentu u Strazburu usvojena nova Rezolucija u Srbiji koju je podneo izvestilac Dejvid Mekalister. Ovo su njene najvažnije stavke.
ŠTA JE DOBRO
- Pozdravlja se napredak Srbije ka EU i posvećenost regionalnoj saradnji, mada se konstatuje da građani Srbije nisu dovoljno informisani o EU i da vlasti moraju aktivnije da promovišu EU strategiju. Od Srbije i zemalja regiona se zahteva da se fokusriraju na pomirenje, pre svega kroz kulturne projekte koji se bave skorijom istorijom i koji promovišu zajedničko razumevanje istorije, kao i na poboljšanje javne i političke kulture tolerancije, inkluzije i pomirenja.
- Pohvaljuje se odnos Beograda prema Prištini i poziva na nastavak dijaloga i rešenje pitanja Zajednice srpskih opština na Kosovu. Ipak, navodi se da je neophodno smanjiti antievropsku retoriku i ratno huškanje i sa jedne i sa druge strane.
- EU pozdravlja poboljšanje bilateralnih odnosa Srbije i Albanije.
Izvestilac Dejvid Mekalister je podneo amandman kojim bi se konstatovalo da je Vučić sa 55,08% glasova izabran za predsednika Srbije na izborima koje je nadgledala misija OEBS-a
- Pozdravlja se otvaranje osam poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom i naglašava da se očekuje otvaranje novih. Istaknut je konstruktivan i dobro pripremljen pristup Srbije pregovorima, što je jasan znak odlučnosti i političke volje.
- Pohvaljene su ekonomske reforme, ali i ukupan reformski proces društva.
- Pohvaljen je konstruktivan i humanitaran pristup Srbije prilikom suočavanja sa migrantskom krizom, ali se ističe da bi Srbija trebalo da usvoji novi Zakon o azilu.
ŠTA TREBA POPRAVITI
- Evropski parlament zabrinjava prisutnost ruskih aviona u Nišu, u kontroverznom rusko-srpskom humanitarnom centru. Srbija je pozvana da postepeno usklađuje svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU, uključujući i politiku prema Rusiji. Izražava se žaljenje što je Srbija bila jedna od 26 država koja nije podržala Rezoluciju o Krimu u UN, a kojom se zahtevalo prisustvo međunarodne posmatračke misije na poluostrvu.
- Od Srbije se traži dalje zalaganje na zaštiti pripadnika ranjivih grupa kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, LGBT populacija, migranti i zatvorenici.
- Kritikuje se što nezavisnost pravosuđa nije osigurana u praksi, kao i što nema vidljivog napretka u borbi protiv korupcije. Vlast se poziva i na jačanje nezavisnih institucija i demokratije, a ističe se da je jedina oblast u kojoj nema nikakvog napretka sloboda medija i izražavanja.
- Osuđuje se retorika korišćena tokom predsedničke kampanje od strane vladinih zvaničnika i provladinih medija, a koja je bila usmerena protiv drugih predsedničkih kandidata. Dodaje se i to da je medijska zastupljenost tokom predizborne kampanje bila nejednaka, i da su političari opozicije bili uskraćeni za javne debate.
- Izražava zabrinutost jer u toku godinu dana nije bilo napretka u istrazi slučaja "Savamala" i poziva se na brzo rešenje događaja i na punu saradnju sa pravosudnim organima kako bi se počinioci priveli pravdi.
- Izražava se zabrinutost zbog negativne kampanje koja se vodi protiv istraživačkih novinara, pre svega onih koji izveštavaju o korupciji. Od vlasti se zahteva da promene odnos.