Vesti
Politika
ŠAMAR OD EU
25.06.2018. 20:00
Izvor: Blic
ŠAMAR OD EU
Zašto je Srbiji Iran toliko bitan da zbog njega rizikuje ŠAMAR OD EU
Blizak odnos Srbije sa Iranom, koji je doveo i do ukidanja viza iranskim državljanima, za sada nije doneo nikakve benefite Srbiji, osim podrške njenoj politici prema Kosovu. Sa druge strane, naglo je porastao broj migranata iz te države zbog čega su iz EU stigle oštre kritike Beogradu, a srpskim vlastima neformalno je poručeno da bi moglo da dođe i do ukidanja bezviznog režima.

Srbija je u kratkom roku ukinula vize građanima velikog broja država trećih zemalja, a EU je upozorila da je to dovelo i povećanja broja migranata. U tom smislu, posebno je apostrofiran Iran, iz kojeg je u Srbiju od septembra došlo više od 16.000 ljudi. Veliki broj njih se posle nekog vremena vratio u domovinu, deo se prijavio u prihvatne centre, a jedan broj je ilegalnim kanalima nastavio ka zemljama EU.

Zbog toga je Evropski savet u svojim zaključcima upozorio Srbiju da se "uzdrži od skretanja od zajedničke vizne politike, te da nova praksa sklapanja sporazuma sa trećim državama izaziva zabrinutost”".

Postavlja se pitanje zašto Srbija rizikuje svoj odnos sa EU zarad Irana? Zašto nam je ta država toliko važna?

Iran - Srbija - Kosovo

Iran je jedna od brojnih islamskih zemalja koja nije priznala Kosovo. U političkom smislu i u diplomatskoj borbi za što jaču pregovaračku poziciju vlasti smatraju da je važno negovati dobre odnose sa državama koje ne priznaju kosovsku nezavisnost.

Pojedini evropski zvaničnici, doduše neformalno, smatraju da je Srbija ukidanjem viza zapravo želela da nagradi države koje nisu priznale Kosovo. Mada su srpski ministri između redova to delimično i potvrdili, u izjavama za medije govore da Kosovo nije glavni motiv uvođenja bezviznog režima Iranu i drugim zemljama.Međutim, gledajući u spisak država sa kojima je Srbija sklopila sporazum o viznoj liberalizaciji nameće se baš takav zaključak, jer gotovo sve podržavaju politiku Beograda prema KiM, uključujući naravno i Iran.

Boban Stojanović, saradnik na FPN, kaže za "Blic" da ne vidi nikakvu korist koju Srbija može da ima od Irana po pitanju Kosova, ali i po svim ostalim pitanjima.- Iran nema nikakav uticaj na rešavanje kosovskog problema, niti može da popravi našu pregovaračku poziciju. Najuticajnije države su SAD, Nemačka, Francuska... i sve one su priznale nezavisnost KiM. Dakle, ako hoćemo da popravimo naš položaj pred konačnu fazu dijaloga, treba da popravljamo odnose sa njima. Generalno, naše odnose sa Iranom doživljavam bespotrebnim, osim onih na nivou ambasadora - ističe Stojanović.

"Svi hrle u Iran, pa i najrazvijeniji"

U Vladi Srbije tvrde da Kosovo nije ključni razlog zbog kojeg je građanima Irana omogućen ulazak u Srbiju bez viza. Kako tvrde reč je o ekonomskim interesima.

Ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić navodi da je Iran tržište od 80 miliona ljudi i da je primamljiv za sve države, pa i one najrazvijenije, nakon što su im ukinute sankcije.- Federika Mogerini, visoka predstavnica EU, je na primer u Iran vodila sa sobom još sedam komesara. Sve velike zemlje su pohrlile tamo, vodeći sa sobom na stotine privrednika. Kada sam prvi put odlazio u Iran, nakon ukidanja sankcija, sletela je delegacija Finske sa svojih 100 privrednika. To je ogromno tržište, a ta država je bogata resursima - kaže Ljajić za "Blic".

Ukidanje viza i bolji odnosi za sada se ne vide u brojkama. U ovom trenutku robna razmena Srbije i Irana je veoma niska i iznosi svega 21,6 miliona dolara. Ljajić navodi da je cilj da se ona poveća i da se pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini, koji, u slučaju da bude potpisan, može da bude na snazi do ulaska Srbije u EU.- Cilj nam je da privučemo njihove investitore. Bivša SFRJ je imala robnu razmenu sa Iranom u vrednosti do 800 miliona dolara, a sada sve bivše republike zajedno imaju oko 200 miliona. Tu prednjači Slovenija, a članica je EU - ističe on.

Baš u trenutku pisanja ovog teksta počeo je i Poslovni formu Srbija - Iran u Beogradu, na kome se susreće 40 kompanija iz Irana i 50 iz Srbije, a na njemu će biti prisutni i državni funkcioneri i sa jedne i sa druge strane.

Turizam ili migracije - zašto se nismo zaštitili?

Srpske vlasti pozitivno su ocenile "turističke rezultate", nakon ukidanja viza Iranu, očekujući da će brojke turista iz te države i dalje rasti. Od početka vizne liberalizacije u Srbiju je došlo 16.268 iranskih državljana.

Međutim, nakon uvođenja bezviznog režima naglo je porastao broj migranata iz Irana. Ukupno 508 Iranaca prijavilo se u prihvatne centre za migrante, a jedan manji broj je, očigledno, ilegalnim putem završio u zemljama EU.

Vladimir Petronijević, izvršni direktor Grupe 484, navodi za "Blic" da je Srbija pre odluke o ukidanju viza za državljane Irana trebalo da potpiše sporazum o readmisiji, po kome bi u svakom trenutku građane te države mogla da vrati u domovinu.
- To bi bio dobar argument za Srbiju, jer i najmanje povećanje migranata izaziva frustracije bilo gde u EU. Svaka vrsta ilegalnog kretanja u EU se predimenzionira. Niko ne vodi računa o pravima tih ljudi. Ipak, Unija ima pravo da ukaže na problem, a druga je stvar kako će se tu Vlada Srbije postaviti. Mi možemo pre ulaska u EU da vodimo svoju viznu politiku i da se sa EU potpuno uskladimo danom pristupanja, ali je i tokom pregovaračkog procesa važno da pokažemo da se prilagođavamo njihovoj politici. Iako imamo i neke svoje interese, važno je da balansiramo - objašnjava Petronijević.

Državni organi pokušali su da preduprede eventualne negativne posledice ukidanja viza Iranu, pa su sprečili ulazak 554 državljana te zemlje zbog falsifikovanja isprava. Takođe, 238 Iranaca, koji su uspeli da uđu u Srbiju, iz istog razloga vraćeni su u domovinu.

Politički odnosi - Gojković sa hidžabom

Osim povremenih susreta srpskih i iranskih ministara, utisak je da su i politički odnosi Srbije i Irana na niskom nivou. Mada u Skupštini Srbije postoji poslanička grupa prijateljstva sa tom državom, njeni članovi tvrde da saradnje nema.

- Ne sećam se da smo se sretali sa iranskim poslanicima - navodi za "Blic" Marko Đurišić (SDS), član poslaničke grupe prijateljstva sa Iranom.

Milovan Drecun, takođe član te grupe, međutim kaže da se sarađuje na nivou parlamenata i komiteta, ali priznaje da nije dobro upućen.
Ono što, ipak, pamtimo je odlazak Maje Gojković, predsednice Skupštine, u dva navrata u Iran. Prvi put je zaprepastila javnost u Srbiji, jer je u pokušaju da oda poštovanje domaćinu, prilikom susreta sa iranskim kolegom nosila hidžab. Ona je kasnije rekla da je sama donela odluku šta će da obuče.
Drugi put, kada je gostovala na inauguraciji predsednika Irana, nije ponovila istu grešku, ali je ipak obukla pantalone i glavu pokrila maramom.

Odnosi Irana i EU

Nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma sa Iranom, odnosi te države i EU su normalizovani, a saradnja članica sa Teheranom u ekonomskom smislu je poboljšana.

Ipak, zbog Irana Unija je ugrozila svoje odnose sa SAD-om, koji se, odlukom predsednika Donalda Trampa povukao iz nuklearnog sporazuma. Tramp je naveo da je taj sporazum ostavio otvorena vrata Iranu da da zaobilazi ograničenja i razvije nuklearnu bombu, dok je nemačka kancelarka Angela Merkel rekla da on nije savršen, ali da mora da se poštuje.

Isti stav ima i Francuska i druge vodeće zemlje EU.