Vesti
Politika
Srbija je dobila novu packu zbog odnosa sa Rusijom, a ova lista otkriva šta smo sve ODBILI ZBOG MOSKVE
06.08.2018. 20:00
Izvor: Blic
Srbija je dobila novu packu zbog odnosa sa Rusijom, a ova lista otkriva šta smo sve ODBILI ZBOG MOSKVE
Po ko zna koji put odnos Srbije i Rusije izazvao je sumnje unutar EU i ponovo, potencijalno, doveo u pitanje napredak na evropskom putu. Najnovija u nizu “packi” je stigla od Litvanije, koja se usprotivila otvaranju poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku. Glavna zamerka - odnos Beograda i Moskve.
Nema sumnje da na adresu Srbije svako malo stigne poneki kritički osvrt upravo zbog tih odnosa, kao što nema sumnje da su i u Beogradu i Briselu svesni da će u narednom periodu, uz približavanje Srbije EU morati da dođe do usklađivanja spoljne politike.
Upravo to je, prilično jasno, naznačeno je i u poslednjem Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije.
Međutim, uvođenje sankcija Rusiji, što su inače učinile evrospke zemlje pre izvesnog vremena, nije jedina stvar koja se spočitava Srbiji, kada je u pitanju usklađivanje politika. Lista stvari koje je Srbija odbila da potpiše, a koje su u vezi sa interesima Rusije, mnogo je duža od toga.

Ukrajina, Sirija, Kosovo...
- Tu su i razne teme u vezi sa Ukrajinom, a u prošloj godini bilo je i dekleracija koje su imale veze sa Rusijom i njenim interesima u Siriji, ili svetu, a mi se ni sa tim nismo uskladili. Svaki put kada je Rusija tema, mi se ne usaglašavamo. Razlog tome verovatno jeste Kosovo, strateško partnerstvo koje dve zemlje imaju, ali i ruski uticaj u Srbiji na raznim poljima. Da li je sada pravi momenat da Srbija uradi što je Crna Gora svojevremeno uradila kada je reč o Moskvi? - pita se Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond).
Ilustracije radi, tokom cele 2017. godine EU je objavila ukupno 41 deklaraciju u kojima je pozvala države kandidate i potencijalne kandidate, kao i države članice Evropskog ekonomskog prostora i Istočnog partnerstva da im se pridruže. Od tog broja Srbija, prema podacima ISAC fonda, Srbija se usaglasila sa svega 19 (46,3 odsto), što je pad od oko 20 odsto u odnosu na godine pre toga.

Srbija bi mogla da blokira EU?
Od 22 deklaracije sa kojima se nije usaglasila, sedam se odnosi na situaciju u Ukrajini u kontekstu povezanosti Rusije sa različitim elementima krize u ovoj zemlji, četiri na afričke države (dve na DR Kongo, i po jedna na Čad i Ugandu), po tri su bile u vezi sa ratom u Siriji i krizom u Venecueli, i po jedna u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, Mjanmarom/Burmom, samom Rusijom, Pridnjestrovljem u Moldaviji, kao i Međunarodnim krivičnim tribunalom. Od toga, čak 12 je, pokazuju podaci, tematski posredno ili neposredno vezano za Rusiju.
- Ono što je Litvanija postavila kao problem jeste kako će se Srbija, kada postane članica EU, postupati u Evropskom parlamentu ako ostane sadašnji način odlučivanja, odnosno donošenje odluka koncenzusom - priča Novaković.
U praksi, to bi moglo da znači da bi Srbija, ne glasajući za neku odluku koja se odnosi na Rusiju, praktično mogla da blokira EU da je donese.

Rusija, Kina, afričke države...
Novaković objašnjava i da Srbija u evropskim izveštajima ima obavezu “progresivnog usklađivanja”, a da u realnosti ima pad u usaglašavanju. On kaže i da te, spoljno političke dekleracije u sebi ne sadrže nužno i neke mere koje treba sprovoditi, ali da govore o političkim stavovima i potencijalnih i članica EU.
- Nije to samo slučaj sa Rusijom, već i sa Kinom. U vezi sa njom, doduše, nije bilo velikog broja dekleracija, a od onih koje su donete, uglavnom su vezane za ljudska prava - priča Novaković.
Srbija se, recimo, nije usaglasila sa deklaracijom koja je posvećena rušenju aviona “Malaysian Airlines” (let MH17), koja se se odnosi na podršku EU Zajedničkom istražnom timu koji utvrđuje činjenice oko ovog slučaja, u koji je inače umešana Rusija.
Deklaracije oko Sirije sa kojima se Srbija nije usaglasila odnose se na slučajeve u kojima EU direktno ukazuje na umešanost Rusije u pojedinim ncidentima. Srbija se nije usaglasila ni sa Deklaracijom koja se odnosi na etnički ruski region Pridnjestrovlje u Moldaviji, koji je unilateralno proglasio nezavisnost, odnosno na produženje restriktivnih mera prema pojedincima i entitetima iz ovog regiona.

Kosovo i "sigurni glasovi"
Osim kada je reč o dekleracijama u vezi sa Rusijom, Srbija se prošle godine nije usaglasila sa dve deklaracije koje se tiču restriktivnih mera protiv DR Konga, kao i sa deklaracijama u kojima EU protestuje zbog poseta predsednika Sudana Al-Bašira Ugandi i Čadu. Razlog za neusaglašavanje, navodi se u analizi ISAC fonda, najverovatnije je u tome što su ove države glasale protiv prijema Kosova u UNESCO, pa je ovo znak zahvalnosti, ali i obezbeđivanje “sigurnih glasova” ako do glasanja ponovo dođe.
Slična stvar je i sa dekleracijama koje su se odnosile na Venecuelu, od kojih su se neke odnosile na političku represiju režima, a razlog je verovatno Kosovo, pošto ga ni ova zemlja nije priznala.
- Trenutno je prioritet poglavlje 35 o Kosovu, koje stoji po strani. Međutim, poglavlje 31 o spoljnoj politici, kada dođe na red, može da napravi gomilu problema, jer su neke od država EU skptičke prema Rusiji i ne gledaju blagonaklono na naš odnos sa Moskvom. Možda je Litvanija samo bila najglasnija - objašnjava Novaković.

[/b]Blokada, novi uslovi, teži pregovori...[/b]
Kako kaže, ono što bi moglo da usledi kao “kazna” su i neke nove blokade poglavlja, možda i novi uslovi za Srbiju, ali i teža dinamika pregovora nego što je uobičajeno.
- Kada je reč o ovoj oblasti, ono što Srbija već radi jeste učešće u civilnim i vojnim misijama sa EU, i to su pohvalne stvari u kojima se trudimo i u kojima imamo rezultate. Međutim, politička i vrednosna orjenatacija su nešto što će u budućnosti biti najvažnije - zaključuje on.

Promenile se okolnosti
Komentarišući “crveno svetlo” od Litvanije za poglavlje koje se odnosi na beubednost, ministarka za evrointegracije Jadranka Joksimović navodi da poglavlje 31 uobičajeno nije bilo previše zahtevno, ali “kako su se međunarodni odnosi zakomplikovali i same države EU morale da se usaglašavaju da bi postigle konsenzus oko nekih pitanja, donekle su izmenjena i očekivanja pojedinih članica prema kandidatima”.
- Od zemlje kandidata očekuje se da usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU postigne postepeno do članstva - kaže Joksimović.

Nema skrininga
Koordinatorka Nacionalnog konventa o EU u Srbiji Nataša Dragojlović navodi da još uvek ne postoji skrining EU za poglavlje 31 kada je reč o Srbiji, i da će se tek po njegovom dobijanju znati konkretne zamerke.
- Skrininga nema jer nema saglasnosti država članica. Mi možemo da pretpostavljamo šta može da bude problem, ali ne znamo zasigurno dok ne vidimo ovaj dokument. Jedna od stvari verovatno jeste uvođenje sankcija Rusiji, što Srbija nije učinila, ali možda ima i još nekih krupnijih - navodi Dragojlović.
Iako skrininga nema, neke stvari ipak nisu nepoznanica. Primera radi, EU je u više navrata imala zamerke na Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, za čije osoblje Rusija traži diplomatski imunitet.
Takođe, nije nepoznanica ni to što EU Srbiji zamera i zajedničke vojne vežbe sa Rusijom, što se našlo i u nekoliko zvaničnih izveštaja.