Vesti
Politika
Srbija spremna dočekuje krizu i jačanje pritisaka
06.03.2022. 02:00
Izvor: Politika
Srbija spremna dočekuje krizu i jačanje pritisaka
Dok Beograd pažljivo odmerava svaki korak, a predsednik Vučić u narednom periodu očekuje „nekoliko političkih zamki za Srbiju”, iz regiona i Prištine često se čuju oštre i nepromišljene izjave
Pritisci kojima je do sada bila izložena Srbija nesumnjivo će biti pojačani u narednom periodu. Za to vreme zvanični Beograd pažljivo odmerava svaki korak, dok se iz regiona i Prištine često čuju oštre i nepromišljene izjave u vezi sa krizom u Ukrajini i na račun naše zemlje. To što Zapad zvanično podržava Srbiju na njenom evropskom putu ne menja činjenicu da se očekuje da naša zemlja u jeku rata u Ukrajini zauzme „pravu stranu”. Zbog toga, kako navode sagovornici našeg lista, postojeći pritisci kojima je izložena naša zemlja biće pojačani i ići će u pravcu priznavanja kosovske nezavisnosti i odricanja od politike Republike Srpske.Nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sredu izneo stav Beograda o krizi u Ukrajini, zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar izjavio je da je Balkan jedan od najbrže rastućih delova Evrope i poručio da su SAD uvek podržavale integraciju Srbije u EU. A ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko prekjuče je potvrdio da će Srbija do prvog juna dobijati gas iz Rusije po ceni od 270 dolara za 1.000 kubnih metara. Na pitanje novinara šta Srbiju očekuje posle toga, Bocan-Harčenko je rekao da „o tačnoj ceni niko ne može da govori i da to u ovom trenutku ne znaju ni predstavnici „Srbijagasa” ni „Gaspromnjefta” jer se situacija stalno menja” „Naša zajednička prognoza je da će Srbija imati povoljno rešenje”, kazao je on. Govoreći o Rezoluciji UN kojom se oštro osuđuje Rusija zbog rata u Ukrajini, a koju je podržala i Srbija, ruski ambasador je izrazio očekivanje da će odnosi dveju zemalja nastaviti da se razvijaju. „Razumemo i shvatamo pojavu pritisaka kakav se vrši na Srbiju kao i druge zemlje u takvoj situaciji”, poručio je ambasador.
Predsednik Vučić prilikom svog obraćanja javnosti u sredu rekao je da „kao neko ko pomno prati politiku i sva zbivanja, gotovo 24 sata, očekuje u narednom periodu nekoliko političkih zamki za Srbiju” i kazao da „ u razgovoru sa brojnim zvaničnicima koje je imao ovih dana o događajima u Ukrajini, predstavnici EU nisu pominjali status kandidata, niti Kosovo, ali neki drugi su”, kaže, „pominjali sve – od investicija do Kosova – sve što stoji nekome na raspolaganju kada”, kako kaže, „na nekog vrši pritisak”. Kao odgovor na krizu, predsednik je istakao da je naša zemlja obezbedila dovoljno hrane i energenata. „Biće dovoljno hrane, dovoljno benzina i svega što nam je potrebno u budućnosti, jer odgovorna i ozbiljna srpska država se za to postarala”, naglasio je juče predsednik.Sagovornici „Politike” saglasni su da će pritisci na našu zemlju u narednom periodu biti veći, ali i podsećaju da se Srbija svojevremeno izborila, kako ocenjuju, sa težim krizama. Stručnjak za spoljnu politiku i bezbednost Zoran Milosavljević ocenjuje da se svet nalazi u novom geopolitičkom – strateškom pozicioniranju. Pošto se budu dogovorile velike sile, ocenjuje Milosavljević, nakon eskalacije sukoba, „mali” će imati potpunu sliku. Podseća da smo uspeli u prošlosti da se izborimo sa sankcijama koje su dugo trajale, ali i da je naša zemlja pokazala dobre rezultate tokom drugih izazova i pandemije virusa korona. Napominje da su mnoge sile računale da će možda druge zemlje, poput Hrvatske, imati mnogo bolje rezultate, dok je Srbija do eskalacije ovog sukoba grabila velikim koracima napred.
Suština pritisaka na Srbiju je njen stav, ocenjuje iskusni diplomata Zoran Milivojević, nije samo vezan za ovu krizu, već generalno stav Srbije u odnosima između Istoka i Zapada i u odnosima između Vašingtona i Moskve i generalno pozicija Srbije kao vojno neutralne i politički nezavisne države. „Zbog stava Srbije ne mogu da se realizuju strateški ciljevi Zapada. Kosovsko pitanje ne može da se reši na način koji odgovara Zapadu, niti može da se reši srpsko pitanje, odnosno BiH, na način kako to Zapadu odgovara. Stav Srbije onemogućuje potpuno zahvatanje ovog regiona uticajem Zapada i onemogućuje proširenje NATO-a. Taj stav Srbije došao je do izražaja u slučaju rusko-ukrajinske krize i on je na neki način potvrđen. Potvrđena je vojna neutralnost i politička nezavisnost”, ocenjuje naš sagovornik i dodaje da je suština pritisaka promena stava Srbije.Naša zemlja, kako ističe, može da očekuje politički pritisak da uvedemo sankcije Rusiji i da se opredelimo, diversifikaciju snabdevanja energenata i da se opredelimo za druge izvore, da se vežemo za politiku EU koja smanjuje uticaj i dotok ruskog gasa i da se time povežemo politički i ekonomsko-politički. Milivojević smatra da će se insistirati na priznanju kosovske nezavisnosti, ulasku u dijalog i činjenju ustupaka prištinskoj strani, prihvatanju platforme koja više odgovara prištinskoj strani i tolerisanju neispunjavanja Briselskog sporazuma. Pritisci će se vršiti i kroz proces pristupanja, uslovljavanjem otvaranja klastera i političkim ustupcima, insistiranju na usaglašavanju spoljne politike, odricanju politike Banjaluke i Dodika vezano za BiH. Ove pritiske, kako ocenjuje naš sagovornik, Srbija će izdržati, jer je ona njima već izložena, ali sada rastu zbog ove krize.
„Sve ono čemu je Srbija već izložena, vezano za Kosovo i BiH, pojačaće se u meri u kojoj bude išao rasplet rusko-ukrajinske krize, u toj meri će pritisak biti jači ili manji”, kaže i dodaje da će se smanjiti kada počnu veliki razgovori između velikih oko preraspodele sfere uticaja. Glasanje za rezoluciju, smatra Milivojević, daje mogućnost da se otvori klaster tri. Da Srbija nije glasala, ističe, stav zemalja članica bio bi protiv tog otvaranja, a glasanjem smo dali mogućnost za to. „Da smo bili uzdržani odnosi sa Zapadom i proces evrointegracija bili bi upitni”, zaključuje Milivojević.
Politički analitičar Dragomir Anđelković slaže se da su pritisci na našu zemlju prisutni već godinama unazad i ocenjuje da će kriza u Ukrajini biti iskorišćena da bi se Srbija izložila dodatnim pritiscima kako bi „ samu sebe osakatila”. „U suštini, distanciranje Srbije od Rusije ne bi štetilo Rusiji. Rusija bez nas može da brani svoje nacionalne interese, a šteti nama. Izgubili bismo jedini ozbiljan oslonac koji sprečava da Kosovo uđe u UN, odnosno da se nastavi proces priznanja, isto tako, oslonac za Republiku Srpsku”, objašnjava Anđelković i dodaje da smo za razliku od drugih zemalja navikli da živimo pod pritiscima.
„Kada bismo prihvatili da popustimo, to bi značilo da je Srbija potpuno kapitulirala i odrekla se i Republike Srpske i Kosova i time prizvala nove nesreće i pritiske kako bi se otvorilo pitanje Vojvodine i raške oblasti”, kaže Anđelković. Upozorava da Priština stvara predstavu da se nešto dešava kako bi u ovom trenutku nametnuli zapadu priču o Kosovu i napravili paralelu sa Ukrajinom. Napominje da jedino Srbija može da pravi ovakve paralele i pokaže Zapadu koliko su njihovi standardi dvojni.
„Srbija treba da nastavi smireno da brani svoje pozicije, da sve zemlje koje nisu priznale Kosovo, a članice su NATO-a, da im se obrati pismom, objasni situaciju i traži podršku, jer promenjenog stava Grčke i Španije Kosovo ne može u NATO. Moramo se obratiti svim državama, onima koje nisu priznale Kosovo, ali onim državama koje su priznale Kosovo, a imaju dobre odnose sa Beogradom kao što je Mađarska da im ukažemo da bi prijem Kosova značio prizivanje nove velike političke krize na Balkanu”, kaže Anđelković. Kaže da ne veruje da će nam Rusi mnogo zameriti zbog glasanja za Rezoluciju UN, ali da je trebalo da mislimo i o ceni gasa kada smo donosili takvu odluku i da smo mogli da budemo i neopredeljeni.
Zoran Milosavljević ističe da Beograd ne sme da bira strane i da se u odnosima sa Rusijom vodi interesima spoljne politike i strateškim interesima države što je pokazala kroz vojnu saradnju, vojnu neutralnost i neutralnu politiku. On ističe da bi u ovoj kriznoj situaciji politički faktori trebalo da se ujedine i podrže predsednika Srbije i da ne koriste krizu zarad dolaska na vlast.