Vesti
Politika
Šest meseci od formiranja Vlade Srbije
26.04.2023. 20:00
Izvor: RTV
Šest meseci od formiranja Vlade Srbije
BEOGRAD - Pre šest meseci, 26. oktobra 2022. godine, formirana je Vlada Srbije, treća na čijem čelu je premijerka Ana Brnabić.
Ovaj saziv vlade zajedno s premijerkom broji 29 članova - 25 resora, kao i tri ministra bez portfelja.
Uoči početka rada Vlade, Brnabić je na zasedanju Skupštine Srbije predstavila ekspoze u kojem je kao prioritete navela pitanje energetike kao i nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Priština.
Vezano za nastavak dijaloga Beograda i Prištine, Brnabić je u ekspozeu naglasila da "pre bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je tada da od nove Vlade očekuje da joj interesi Srbije i njenog naroda budu jedini cilj, a da ih rad, znanje i čast uvek vode ka njegovom ostvarenju.
"U ovim teškim i nestabilnim vremenima Srbiji je potrebna vlada koja će znati da sačuva mir, nastavi ekonomski napredak i odbrani nezavisnost i slobodarski duh naše zemlje. Želim vam mnogo uspeha na tom putu", objavio je tada Vučić na svom Instagram nalogu.
Ana Brnabić postala je predsednica Vlade po treći put i to je funkcija koju obavlja od 2017. godine.Mesto ministra spoljnih poslova i prvog potpredsednika Vlade pre šest meseci je preuzeo Ivica Dačić, koji je ranije već obavljao funkciju šefa srpske diplomatije i to od aprila 2014. do oktobra 2020. godine.
Pored Dačića, za potpredsednike su izabrani Siniša Mali, koji je nastavio da vodi Ministarstvo finansija, Maja Gojković koja je ostala na mestu ministarke kulture i Miloš Vučević, koji u ovom sazivu vlade vodi Ministarstvo odbrane, a prethodno je obavljao funkciju gradonačelnika Novog Sada.
Ministarske pozicije i resore iz prethodnog saziva zadržali su ministar prosvete Branko Ružić, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, ministarka pravde Maja Popović, kao i ministar za brigu o selu Milan Krkobabić.
Pre šest meseci, dotadašnji ministar spoljnih poslova Nikola Selaković preuzeo je Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja na čijem čelu se nalazila Darija Kisić, koja u ovom sazivu vodi Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju.
Za ministra unutrašnje i spoljne trgovine imenovan je Tomislav Momirović koji je prethodno vodio Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Dubravka Đedović je sa mesta člana Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke u ovom sazivu preuzela vođenje Ministarstva rudarstva i energetike, dok je resor poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede pripao Jeleni Tanasković, koja se prethodno nalazila na poziciji državne sekretarke u Ministarstvu za zaštitu životne sredine.
Na čelo Ministarstva unutrašnjih poslova,pre šest meseci stupio je Bratislav Gašić, koji je do tada bio rukovodilac Bezbednosno-informativne agencije, dok je za ministra privrede izabran Rade Basta, koji je prethodno bio direktor "Beogradskih elektrana".
U trećoj Vladi koju predvodi Ana Brnabić na čelu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture našao se Goran Vesić, koji je do tada obavljao funkciju zamenika gradonačelnika Beograda.
Za ministarku nauke, tehnološkog razvoja i inovacija izabrana je nekadašnja direktorka Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Jelena Begović, dok je dotadašnji direktor Kulturnog centra u Novom Pazaru Husein Memić preuzeo Ministarstvo turizma i omladine.
Dotadašnji šef Kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević preuzeo je istoimeno ministarstvo, dok je nekadašnji šef Kancelarije za informacionu tehnologiju Mihailo Jovanović imenovan za ministra informisanja i telekomunikacija.
Profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Tanja Miščević preuzela je resor Ministarstva za evropske integracije, a na čelo Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave došao je Aleksandar Martinović, dugogodišnji poslanik SNS-a.
Za ministra sporta pre šest meseci izabran je Zoran Gajić, nekadašnji trener odbojkaške reprezentacije i predsednik Odbojkaškog saveza Srbije, dok je Tomislav Žigmanov predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini tada preuzeo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Nekadašnja načelnica Centra za neuroonkologiju Klinike za neurohirurgiju UKCS, doktorka Danica Grujičić preuzela je Ministarstvo zdravlja.
Ovaj saziv Vlade broji i tri ministra bez portfelja - Edina Đerleka koji je u Vladi zadužen za regionalni razvoj, Novicu Tončeva zaduženog za razvoj nedovoljno razvijenih opština, i Đorđa Milićevića zaduženog za koordinaciju aktivnosti u oblasti državnih odnosa sa dijasporom.Ministar spoljnjih poslova Srbije Ivica Dačić istakao je da je borba za Kosovo i Metohiju i očuvanje celovitosti suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije bio najznačajniji segment rada njegovog resora u prvih šest meseci, a da će to biti i u buduće.
"Svako ministarstvo, svaki od nas članova Vlade, ima Kosovo i Metohiju na prvom mestu svog angažovanja, jer to je bez premca naše najvažnije državno pitanje. Kosovo i Metohija je, kao deo Srbije, stvar naših unutrašnjih odnosa i odluka, ali narušavanje našeg suvereniteta i teritorijalnog integriteta je nešto najteže što može da zadesi bilo koju državu i veoma ima veze sa spoljnim faktorima", rekao je Dačić za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade.
On je naglasio da su građani Srbije svedoci koliko veliki napor država ulaže kako bi očuvala svoju celovitost i istakao da to ne traje samo šest meseci koliko traje ova Vlada, već traje godinama, podsećajući i da je od usvajanja Briselskog sporazuma proteklo 10 godina, a da ZSO još nije formirana.
Istakao je da Ministarstvo spoljnjih poslova i on lično učestvuju svim svojim kapacitetima u sprovođenju zajedničke državne politike u vezi sa Kosovom i Metohijom.
"To je prioritet naše diplomatije i danas i pre šest meseci i bio je to pre 10 godina. Pitanje Kosova i Metohije odavno je internacionalizovano, mnogo pre ove vlade i ovog predsednika države", napomenuo je Dačić.
Kako je rekao, rešenje nije moguće pronaći bez dijaloga sa svima koji su u to uključeni.
"A kako Srbija vodi taj dijalog, to je odgovor na pitanje šta je najvažniji rezultat naše diplomatije. Rezultat je što bez Srbije i njenog glasa ne može da se reši naše najvažnije pitanje, rezultat je to što za Srbiju svi imaju puno poštovanje, bez obzira na pritiske koji nisu prestali proteklih desetak godina, samo su se pojačali", rekao je Dačić.
On navodi da Srbija nikada nije imala veće pritiske u vezi sa Kosovom i Metohijom, ako ne računamo bombardovanje 1999, godine i da su ti pritisci jaki zato što Srbija traži poštovanje svojih interesa i ne popušta kad ih neko napada ili planira da joj ih uskrati.
"Ne postoji drugačiji način da vodimo diplomatiju i politiku uopšte u vezi sa Kosovom i Metohijom osim ovako kako to vodi predsednik Vučić zajedno sa nama koji učestvujemo u kreiranju i sprovođenju te politike. Možda ima drugačijih načina, ali oni ne bi bili ni mudri, a ni patriotski. S tim u vezi učestvujem i na sednici Saveta bezbednosti UN, posvećenoj Kosovu i Metohiji, jer je to jedno od najvažnijih mesta na kojem branimo naše interese i naš suverenitet, i zahtevamo da rešenja budu donošena kroz dijalog, a ne putem pritisaka", rekao je Dačić.
Potpredsednica Vlade i ministarka kulture Maja Gojković, istakla je da je inicijacija i realizacija velikog broja projekata širom Srbije, sa ciljem obogaćivanja i podsticanja kulturnog razvoja, najznačajniji rezultat rada njenog resora u prvih šest meseci Vlade.
"Marljivo radimo na decentralizaciji kulture, negovanju kulture sećanja, razvoju stvaralaštva, ali i podršci filmskoj umetnosti. Ove godine imaćemo i predstavnika na festivalu u Kanu, što je rezultat planskog ulaganja Ministarstva i Vlade u domaću kinematografiju", rekla je Gojković za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade.
Navela je da je Ministarstvo kulture posvećeno negovanju kulture sećanja - završen je film "Oluja", a kako je rekla, posle 78 godina zanemarivanje i nebrige obnavlja se Centralna kula Memorijalnog centra "Staro sajmište"."
"Nakon završetka prve faze, koja je obuhvatila arhitektonsko-građevinske radove vredne 186 miliona dinara, sprovodimo drugu fazu - kompletnu obnovu objekta u vrednosti 306 miliona dinara. Za nastavak radova na adaptaciji upravne zgrade ustanove izdvojeno je dodatnih 30 miliona dinara", rekla je Gojković.
Istakla je da je su završeni radovi na obnovi Arheološkog nalazišta "Medijana" u Nišu, a nastavljena je restauracija arheološkog nalazišta "Caričin grad" u opštini Lebane.
"Sprovodi se rekonstrukcija nekadašnjeg Doma vojske u Pirotu u Multifunkcionalni kulturni centar, u vrednosti od tri miliona evra, i adaptacija velike i izgradnja Male scene Narodnog pozorišta u Nišu, u vrednosti milion evra. Značajan je i završetak radova na obnovi fasada Muzeja Jugoslavije i Narodnog pozorišta", rekla je Gojković.
Selaković: Rad na zaštiti radnika i boraca - među najvažnijim pitanjima
Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković istakao je da je rad na zakonu Zakona o bezbednosti i zaštiti na radu kao i rad na unapređenju statusa boraca i među najvažnijim pitanjima kojima se njegov resor bavio u prvih šest meseci.
"U toku je zasedanje Narodne Skupštine na kojoj se raspravlja o donošenju zakona iz oblasti o bezbednosti u radu. Izuzetno važan zakon koji će milionima, jer je broj registrovanih zaposlenih prošle godine bio 2.310.000, omogućiti uslove za značajno bezbedniji rad i za zaštitu kada su u pitanju povrede, kada su u pitanju profesionalne bolesti i zaštita od bolesti u vezi sa radom", rekao je Selaković za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade.
Dodao je da će Zakon o bezbednosti i zaštiti na radu omogućiti jednu dobru osnovicu na kojoj će zaštita radnika bolja, ali i važnija za svakog poslodavca i radnika uopšte.
"U ovom periodu bavili smo se ozbiljno temom boračke zaštite. Za nas izuzetno važne. Kada je punu primenu trebalo da doživi Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti došlo je do pandemije kovida-19 i kasnila je ta primena. U ovom trenutku mogu da kažem da smo donošenjem nedostajućih pod zakonskih akata omogućili uslove za dalju primenu tog zakona", naveo je Selaković.
Ministar je rekao da će Ministarstvo u narednom periodu učiniti sve što je u njihovoj mogućnosti da pojednostave sistem registrovanja boraca.
"Doneli smo uredbu i ubrzo krećemo polovinom juna meseca sa dodelom boračkih spomenica, prvi put posle trideset godina, za sve one borce koji su definisali svoj status, a koji su nosili uniformu i odazvali se pozivu otadžbine devedesetih godina kada joj je bilo teško", istakao je Selaković.
Selaković je naveo i da je u potpunosti završen novi gerontološki centar u Valjevu, prvi savremeni tog tipa koji će biti otvoren na teritoriji zapadne Srbije, i kako je rekao, očekuje da će uskoro biti otvoren.Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković istakla je da su reforma sistema davanja, koji je obezbedio efikasne brze i transparentne subvencije, kao i uvođenje sistema eAgrar najznačajniji rezultati njenog resora u prvih šest meseci rada Vlade.
"Krenuli smo od toga da subvencije moraju biti efikasne, brze transparentne i na pravi način dodeljene poljoprivrednicima. To je podrazumevalo kompletnu reformu sistema davanja. Danas posle šest meseci mogu da kažem da smo to i uradili", istakla je Tanasković.
Dodaje da je Ministarstvo u prethodnih šest meseci mnogo radilo i da je bilo posvećeno na realizaciji ciljeve, za koje kaže da su bili ambiciozni i za koje su sami sebi zadali kratke rokove.
Tanasković je naglasila da je budžet Ministarstva, veoma brzo nakon što je ona preuzela taj resor, kroz rebalans za 2022. godinu uvećan za 15 milijardi.
"Sredstva rebalansom data smo isplatili u roku od mesec dana, do kraja godine, a onda smo još novih 15 milijardi dinara isplatili za prva tri meseca 2023, a koja su bila namenjena 2022. godini. I na taj način smo dali poljoprivrednicima jasan impuls u smislu kakve su namere države kada su oni u pitanju", rekla je Tanasković.
Naglašava da uvođenje velikih reformskih promena i uvođenje eAgrar-a, potpuno novog sistema subvencionisanja, nije bilo ni malo lako u kratkom vremenskom periodu.
"Evo danas, šest meseci kasnije, ja ću slobodno da kažem da smo mi u tome uspeli, zato što krećemo sa isplatom subvencija po hektaru, koja je objavljena 7. aprila ove godine i još uvek javni poziv traje. Završen je javni poziv za mleko, prvi kvartal, to će biti isplaćeno u narednih mesec dana, jer ja hoću da se isplaćuju mere u danu svima. Nema sukcesivnog isplaćivanja osim za mere po hektaru, koje svesno, samo ove godine ćemo isplaćivati sukcesivno kako bi ispoštovali vremenski period u kom poljoprivrednici treba da krenu u novu setvenu sezonu", rekla je Tanasković.
Ministarka je dodala da se više od 198.000 poljoprivrednika prijavilo za subvenciju po hektaru, a da su prvi koji su se prijavili preko eAgrara i čija je dokumentacija uredna, već dobili sredstva.
"Ja sam verovala u eAgrar, verovala sam u reformu, uređenje sistema i samu digitalizaciju poljoprivrede i smatram da će to doneti veliki uspeh, pre svega u smislu sigurnosti poljoprivrednika, transparentnosti, administracije u izvršenju subvencija i mera koja im dajemo. I na kraju i kontrole korišćenja tih mera kako bi smo se uverili da su ta sredstva iz države otišla u prave ruke, onih koji žele da šire poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji", istakla je Tanasković.Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić istakao je da je nastavak realizacije svih projekata koji se tiču izgradnje puteva i železnica u Srbiji uprkos ekonomskoj krizi koja vlada u Evropi najveći uspeh njegovog resora u prvih šest meseci.
"Radimo prugu Novi Sad-Subotica, čija je dužina 108 kilometara i ono što je važno to je da je ubrzan, pomeren rok za završetak pruge sa 2025 na 2024. godinu. Tako da ćemo mi krajem sledeće godine imati završenu prugu," rekao je Vesić za Tanjug, povodom šest meseci rada Vlade Srbije.
Vesić je istakao da je otvorena i saobraćajnica između Novog Beograda i Surčina, a da će tokom ove nedelje biti otvoren prvi deo Moravskog koridora - skoro 17 kilometara.
"Već u junu će biti otvorena obilaznica oko Beograda do Bubanj potoka, što su zaista važni rezultati. Ono što je veoma značajno, to je da je pet regionalnih pruga čija smo mi projekte kandidovali ušlo u evropsku mrežu pruga, što znači da ćemo moći da dobijemo grantove da bi smo mi mogli to da radimo. Započeli smo program 'Zaplovimo Srbijom' koji podrazumeva da ćemo osim dve luke Bogove i Prahovo čiji su tenderi završeni, i Sremske Mitrovice koji je u toku, da gradimo čitav niz marina pristana, međunarodnih pristana", rekao je Vesić
Ističe da je Srbija objedinila putarinu sa Severnom Makedonijom, odnosno da je uspostavljan interoperabilni elektronski sistem naplate putarina, tako da će putem elektronske naplate uskoro građani moći da se auto-putevima u Srbiji, ali i Severnoj Makedoniji, kreću bez dodatnih zaustavljanja radi kupovine sistema elektronske naplate u jednoj ili drugoj zemlji.
"Stvorili smo sve preduslove da se potpiše izgradnja još jedne veoma važne brze saobraćajnice. To će se desiti u nekoliko narednih meseci, a to je između Bačkog Brega i Nakova koje obuhvata, Sombor, Kulu, Vrbas, Srbobran, Bečej i Kikindu, čime zaista samo pokazujemo da nastavljamo sa izgradnjom infrastrukture", naveo je Vesić.
Vesić je istakao da ono čemu će se u Ministarstvo narednom periodu posvetiti jeste da preokrene "negativan trend kada je u pitanju gradnja".
"Što zbog rata u Ukrajini, jer investitori se manje odlučuju da investiraju, što zbog porasta cena kredita, jer su krediti skuplji. Što zbog nekih naših problema, jer neke lokalne samouprave ne izdaju dovoljan broj dozvola onim tempom kojim bi trebalo da izdaju po zakonu, što zbog nedostatka radne snage i to ćemo rešiti kroz izmene i dopune Zakona o planiranju izgradnje koji će nam omogućiti bržu i efikasnije izdavanje dozvole, ukidanje konverzije, čime ćemo osloboditi 5.000 lokacija na kojima može da se gradi 15 miliona kvadrata", rekao je Vesić.
Vesić je dodao da će se u narednom periodu raditi i na uređenju drumskog prevoza.
"Mi smo se izborili za veći broj dozvola kada su u pitanju naši prevoznici u Mađarskoj i Nemačkoj. Sledi nam to sa Italijom, Austrijom i Poljskom i sa zemljama u kojima dosta voze naši prevoznici. Pokrenuli smo sa svima njima zahtev da se liberalizuje prevoz", istakao je Vesić.Ministar za javna ulaganja Marko Blagojević istakao je da su rekonstrukcije zdravstvenih ustanova i izgradnja sportskih objekata širom Srbije među najznačajnijim rezultatima rada njegovog resora u prvih šest meseci.
"Ako govorimo o najvažnijim projektima onda ne mogu da propustim da pomenem da je tokom prethodnih šest meseci započeta kompletna rekonstrukcija uz dogradnju bolnice u Prokuplju - projekat vredan preko 40 miliona evra. Ne mogu da propustim da pomenem da je započeta kompletna rekonstrukcija uz dogradnju Opšte bolnice u Leskovcu, a to je projekat vredan više od 30 miliona", rekao je Blagojević za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade.
Blagojević je naveo da su pre nekoliko meseci počeli i radovi na kompletnoj rekonstrukciji dečije poliklinike Opšte bolnice u Zaječaru.
"Postoji niz projekata koji se sada privode kraju. Kao što su projekti izgradnje tri potpuno nova gradska stadiona i na desetine drugih projekata kojima ministarstvo upravlja", rekao je Blagojević.
On je istakao da je izgradnje sportskog centra Sportskog društva "Radnički" koji je među najstarijim sportskim organizacijama u Srbiji, jedan od projekata koji realizuje Ministarstvo za javna ulaganja.Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović istakla je da su da su obezbeđivanje 165 miliona evra za energetski sektor Srbije kao i transformacija Elektroprivrede Srbije u akcionarsko društvo dva najvažnija rezultata njenog resora u prvih šest meseci saziva Vlade Srbije.
"Obezbedili smo 165 miliona evra budžetske pomoći za energetski sektor od Evropske unije, za šta smo prethodno morali da ispunimo određene preduslove. Taj novac, odnosno 90 odsto tog novca je stiglo, uplaćeno je u budžet Srbije i to je da kažem direktna pomoć našim finansijama - da pomognemo i energetski ugroženim kupcima i malim i srednjim preduzećima, da možemo da nastavimo da subvencionišemo one naše građane i delove privrede kojima je to neophodno", rekla je Đedović za Tanjug povodom prvih šest meseci rada Vlade.
Dodala je da su sredstva obezbeđena u decembru prošle i tokom januaru ove godine i ističe da je reč o velikom rezultatu jer je u pitanju značajni izvor sredstava, a ujedno i zbog toga što su to bespovratna sredstva EU.
Kao drugi značajan rezultat Ministarstva rudarstva i energetike ističe usvajanje novog statuta Elektroprivrede Srbije i osnivačkog akta, čime su se, kako je rekla, stvorile mogućnosti da se EPS registruje kao akcionarsko društvo odnosno, da promeni pravnu formu.
"To je zapravo odluka na koju se čeka od 2014. godine, a mi smo evo za prvih šest meseci rada Ministarstva to uspeli da pokrenemo, naravno u saradnji sa celom Vladom jer je apsolutno cela država odlučna da sprovede neophodne reforme u energetskom sektoru, polazeći od najvažnijeg preduzeća u našem energetskom sektoru a to je EPS", naglasila je Đedović.
Što se tiče planova za naredni period, ministarka od planiranih projekata izdvaja dva - završetak termoelektrane Kostolac B3 i gasnu interkonekciju Srbije sa Bugarskom.
"Energetski sektor ima velike potrebe za ulaganjima, govorimo o desetinama milijardi evra zavisno od perioda koji posmatramo, ali sigurno 15 milijardi u narednih 10 godina. Počeli smo sa tim ulaganjima ove godine, nastavljamo u narednom periodu. Završetak termoelektrane Kostolac B3, kao je prvi proizvodni novi kapacitet koji će ući u sistem EPS u zadnjih 30 godina", rekla je Đedović.
Đedović je dodala da je termoelektrana Kostolac B3 je veoma važna i sa aspekta sigurnosti proizvodnje električne energije, ali je jednako važno, kako je istakla, i to da će to biti termoelektrana koja je u skladu sa svim ekološkim standardima i da se vodi računa i o emisiji štetnih gasova.
"Drugi veoma važan projekat je u gasnom sektoru - interkonekcija između Srbije i Bugarske. Radovi napreduju, trenutno su na nekih 40 odsto završenosti. Taj projekat je značajan za gasnu diversifikaciju Srbije, za dodatne izvore gasa i dodatnu sigurnost snabdevanja gasom. Mi zavisimo od uvoza što se tiče gasa i moramo da imamo više izvora snabdevanja", objasnila je Đedović.
Kako navodi, Srbija će se izgradnjom tog interkonektora povezati sa izvorima u Kaspijskom moru, ali i sa LNG terminalima u Grčkoj.Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović istakao je da je obezbeđivanje redovnog snabdevanja tržišta osnovnim životnim namirnicama u okolnostima rata u Ukrajini, jedan od najznačajnijih uspeha njegovog resora u prvih šest meseci rada Vlade.
"Vlada Srbije uspela da zadrži političku i ekonomsku stabilnost i još jednom pokaže visok stepen zrelosti, vodeći odgovornu politiku koja je omogućila uslove da tržište u Srbiji bude potpuno stabilno i snabdeveno, a tako svi potrebni proizvodi dostupni našim građanima", rekao je Momirović za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade Srbije.
On je dodao da je taj uspeh još značajniji kad se zna da je postignut u uslovima visoke inflacije koja je uvezena spolja i koja je dovela do ekonomskih potresa širom Evrope i sveta.
Momirović je kao značajan rezultat izdvojio i to što je Ministarstva trgovine i Vlada započela pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini sa najvećim i najrazvijenijim ekonomijama sveta, poput Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Egipta.
"Sa ministrom trgovine NR Kine Vang Ventaom smo početkom aprila potpisali Memorandum o razumevanju između Ministarstva trgovine Srbije i Ministarstva trgovine NR Kine kojim se formalno započinju pregovoru o slobodnoj trgovini između Srbije i NR Kine. Ovo je još jedan veliki korak koji smo učinili ka potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini koji će omogućiti da već u prvim godinama njegove primene naš izvoz u Kinu bude veći od dve milijarde dolara", rekao je Momirović.
Ministar je rekao da je zadovoljan učinjenim, ali i da predstoji još mnogo rada u narednom periodu kako bi se doprinelo stvaranju "predvidivog i zdravog" poslovnog okruženja u Srbiji i povećanju kvaliteta života građana.
"O uspesima politike koja u kontinuitetu poslednjih deset godina donosi pozitivne ekonomske rezultate, govori i naša trgovinska razmena koja je u 2022. godini bila rekordna, sa iznosom većim od 67 milijardi evra, čija je vrednost veća od ostvarenog BDP-a Srbije. Svakako se glavni izazov krije u nepredvidivoj budućnosti koju određuje rat na istoku Evrope, ali i ekonomske reperkusije tog sukoba", rekao je ministar.Ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić istakla je povećanje novčane podrške rađanju i porodicama sa decom kao najznačajniji rezultat rada njenog resora u prvih šest meseci rada Vlade.
"Ponosna sam na ono što smo do sada uradili i na ono što tek planiramo da uradimo. Za ovo kratko vreme smo ostvarili sve što smo zacrtali. Podrška države rađanju i porodicama sa decom je, slobodno mogu da kažem, nikada veća. Roditeljski dodatak je od 1. januara povećan, a ukazaću na samo jedan primer - 2012. godine za rođenje prvog deteta roditelji su dobijali oko 30.000 dinara, a danas je to više od 345.000 dinara", rekla je Kisić za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade Srbije.
Istakla je da je doneta nova i Uredba o dodeli subvencija majkama za kupovinu prve nekretnine, koja je, kako je ocenila, takođe "značajna pronatalitetna mera".
"Do sada je ovo pravo priznato za 169 majki. Imamo i nove mere kada je u pitanju vantelesna oplodnja, a najnovija među njima, jeste i vantelesna oplodnja doniranim reproduktivnim materijalom", navela je Kisić.
Ministarka je rekla da su to koraci koje Vlada i njen resor preduzimamo sa jednim ciljem - "da nas ima više".
"I drago mi je što je takva politika polako počela da daje rezultate, u prvom tromesečju ove godine rođeno je više beba u odnosu na isti period prošle godine, što nas zaista ohrabruje i pokazuje nam da smo na dobrom putu", istakla je Kisić.
Kako navodi, "posebno je ponosna" jer je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju početkom aprila organizovalo Prvu nacionalnu konferenciju o porodici, pod nazivom "Srbija - naša porodica".
"Cilj konferencije je bio da zajedno sagledamo demografske potencijale i utvrdimo šta još možemo da uradimo u zajedničkom, najvažnijem zadatku za sve nas - da podržimo i ojačamo porodice i da nam se rađa još više dece", rekla je Kisić.
Ministarka je dodala da je pred Ministarstvom još mnogo posla u narednom periodu.
"Uskoro očekujemo rezultate dva velika istraživanja koje je sprovelo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, a koja se odnose na stavove mladih o reproduktivnom zdravlju i o braku i o zasnivanju porodice, a rezultati ovih istraživanja daće nam smernice u kreiranju daljih mera i politika", kazala je Kisić.
Naglasila je da se uskoro očekuje i donošenje izmena Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom sa ciljem podrške majkama preduzetnicama, a da Ministarstvo intenzivno radi i na donošenju Porodičnog zakona, u vezi kojeg će uskoro početi javna rasprava.Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević istakla je da je nastavak sprovođenja reformskih procesa i usklađivanja sa standardima EU na putu Srbije ka članstvu u toj organizaci najznačajniji rezultat rada njenog resora u prvih šest meseci.
"Obnovljenom energijom sprovodimo reformski proces, iako se može činiti da, u svetlu novih geopolitičkih okolnosti, napredak na putu evrointegracija nije na nivou kojem bismo želeli. Ministarstvo evropskih integracija maksimalnu energiju ulaže u što bolju i efikasniju koordinaciju sprovođenja reformi", rekla je Miščević za Tanjug povodom šest meseci rada Vlade.
Ona je dodala da se Ministarstvo za evropske integracije trudi da radi, na drugačiji način, na komunikaciji reformi i putu Srbije ka članstvu u EU.
"Nastojimo da građanima pružimo pravu i jasnu informaciju kako i zašto se usklađujemo sa standardima EU, a naročito kako to utiče na naš svakodnevni život. Cilj nam je da se bolje razume da sve što radimo u oblastima vladavine prava, prava manjina, transparentnijeg rada javne uprave, digitalizaciji, životne sredine, energetske stabilnosti, izgradnji boljih saobraćajnica, obrazovanja, lečenja doprinosi upravo građanima Srbije", istakla je ministarka.
Miščević je naglasila da je prioritet rada ove vlade unapređenje vladavine prava, pravosudna reforma, nastavak borbe protiv korupcije, unapređenje sprovođenja zaštite ljudskih prava, ali i borba protiv organizovanog kriminala i terorizma, upravljanje migracijama, koje kako je rekla, imaju za cilj dostizanje standarda koji su sastavni deo pregovaračkog procesa, ali i koji predstavljaju primere dobre prakse država članica EU.
Kada je su u pitanju planovi za naredni period Miščević je istakla da je Ministarstvo za evropske integracije nadležno za utvrđivanje razvojnih ciljeva i prioriteta za finansiranje iz IPA sredstava i razvojne pomoći, kao i pripreme za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova.
"Krajem prošle godine usvojen je Okvirni sporazum o finansijskom partnerstvu Srbije i EU za period od sedam godina, na osnovu koga je Republici Srbiji dostupan iznos od okvirno 1,4 milijarde evra bespovratne pomoći. Do sada je uspešno završeno programiranje tri godišnja nacionalna programa čime je obezbeđen iznos od oko 450 miliona evra podrške EU za realizaciju reformskih procesa i prioriteta, te usklađivanja sa standardima EU", rekla je Miščević.
Ministarka je dodala da je u predstojećem periodu planirano usvajanje dodatnih propisa kojima se bolje uređuje način upravljanja programima pretpristupne pomoći EU u Srbiji.
"Takođe, u narednim nedeljama previđeno je upućivanje zahteva Evropskoj komisiji za akreditaciju za sprovođenje dela IPA III programa koji se sprovode po modelu indirektnog upravljanja, što znači preuzimanje višeg nivoa odgovornosti za sprovođenje projekata. U skladu sa novim pravilima koje je doneo IPA III instrument, pripremljene su unapređene procedure za indirektno upravljanje i predviđeno je uspostavljanje potrebnih organa za upravljanje programima pretpristupne pomoći EU", rekla je Miščević.
Naglasila je da je pripremljen prvi nacrt Zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, koji je obaveza u procesu pripreme za korišćenje strukturnih fondova EU.
"U međuvremenu, kroz pripremu višegodišnjih IPA III operativnih programa, relevantne institucije u Srbiji grade svoje administrativne kapacitete za pripremu programa kohezione politike, tako što rade na sistemu upravljanja i zadržavanja administrativnih kapaciteta za ove poslove", navela je Miščević.
Ona je istakla i da Ministarstvo za evropske integracije radi i na programima teritorijalne saradnje za finansijsku perspektivu 2021-2027, ukupne vrednosti od oko 715 miliona evra, koje je odobrila Evropska komisija krajem 2022. godine.
"U februaru smo po prvi put uključeni u URBAKT program, koji za cilj ima unapređenje politika urbanog razvoja u našim gradovima i opštinama. Evropska komisija je najavila i mogućnost da obezbedi dodatna sredstva i za učešće Srbije u programu Interreg Evropa koji će podržati transfer znanja iz institucija širom Evrope radi unapređenja razvojnih politika na lokalnom i regionalnom nivou u Republici Srbiji", zaključila je Miščević.