Vesti
Svet
Najveći deo novca američke pomoći Ukrajini troši se u SAD
08.04.2024. 20:00
Izvor: Politika
Najveći deo novca američke pomoći Ukrajini troši se u SAD
Najveći deo novca koji je SAD namenila za pomoć Ukrajini troši se u SAD, a ne na terenu, preneo je danas Glas Amerike.
Najveći deo novca troši se u fabrikama oružja poput fabrike Jork u Skrentonu u Pensilvaniji, jedne od mnogih vojnih industrijskih postrojenja koja su dobila kongresne fondove kao podršku ukrajinskoj borbi. ''Ta postrojenja idu od privatnih fabrika, preko vladinih laboratorija, do fabrika municije koje su iz vremena Prvog ili Drugog svjetskog rata, pa im je očajnički potrebna modernizacija'', rekla je članica organizacije ''Ameički preduetnčki institut'' Mekenzi Iglen.
Predstavnički dom Kongresa i dalje nije odobrio novi paket pomoći u vrednosti od 60 milijardi dolara Kijevu, dok Kijev za poslednje teritorijalne gubitke krivi nedostatak municije.
''Niko se ne slaže sa onim što je Putin učinio. Ali kada uzimamo naše teško zarađene poreske dolare i šaljemo ih 5.000 milja daleko bez ikakvog kraja na vidiku, a naša granica je u međuvremenu širom otvorena i naši američki građani su ubijani na ulicama, to je problem'', rekao je republikanski predstavnik Pensilvanije u Predstavničkom domu Kongresa SAD Skot Peri.On je istakao da su fabrike proizvođači oružja bile u prilici da povećaju broj radnih mesta, kao i da je zbog vladinog novca grad Skrenton ekonomski ojačao.
''Broj zaposlenih je svakako porastao i verujem da će nastaviti da raste kako bi mogao da pokrije proizvodne linije koje instaliramo'', rekao je on.
Demokrata iz Penslivanije i član Predstavničkog doma Kongresa, Met Kartvrajt rekao je da će nova radna mesta napraviti razliku u mestima kao što je Skrenton.
''To je veliki podstrek. Skrenton u severoistočnoj Pensilvaniji je na neki način ekonomski napredovao'', rekao je on.
On je dodao da SAD nikako ne smeju okrenuti leđa Ukrajini.''To ne samo da nije američki. Uvek smo se zalagali za demokratiju i slobodu, gde god da postoji. I ne mislim da bismo sada trebali da promenimo tu politiku'', rekao je Kartvajt.