Vesti
Društvo i ekonomija
Bečki institut: Ekonomija Srbije pod Vučićem daleko od čuda
19.10.2026. 20:00
Izvor: Danas
Bečki institut: Ekonomija Srbije pod Vučićem daleko od čuda
Godine vlasti Srpske napredne stranke (SNS) nisu bez ekonomskih dostignuća, ali je ukupan rezultat daleko od čuda kakvim vlada voli da ga predstavlja, ocenjuje se u novoj analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
Za vreme vlasti SNS nezaposlenost je pala, plate su porasle, priliv direktnih stranih investicija se nastavio i izgrađeno je mnogo kilometara novih auto-puteva, ali je ekonomski rast bio sporiji nego pre 2012. i sporiji nego u najvećem delu regiona.
Analiza je pokazala da je prosečan ekonomski rast Srbije u periodu 2012-2025. bio 2,4 odsto godišnje prema 4,2 odsto u periodu 2001-2011.
Posmatrano prema devet ekonomija regiona, prosečan rast Srbije bio je veći jedino od rasta Severne Makedonije i, marginalno, Bugarske, dok su brže rasle ekonomije Kosova*, Albanije, Crne Gore, Rumunije, BiH i Hrvatske, navodi se u analizi.
„Rast Srbije pod vlašću SNS bio je umeren po svim merilima a predstava Srbije kao šampiona rasta jednostavno nije potkrepljena podacima“, ističe se u analizi Bečkog instituta.
Takođe, zasposlenost za vreme vlasti SNS stagnira od 2019. a rast plata uglavnom su apsorbovali viši troškovi života, dok je nejednakost porasla a obim socijalne zaštite smanjen, navodi analitičar WiiW Branimir Jovanović u tekstu „Srpska ekonomija pod Vučićem: Daleko od čuda“.
Navodi se da je potrošnja na socijalnu zaštitu opala sa oko četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2011. na 2,8 odsto u 2023.
Dalje se ocenjuje da siromaštvo, nejednakost i socijalna kohezija nisu prioritet vlada SNS i da je jedno objašnjenje za to ideološko, odnosno SNS, kao desničarska stranka, ima malo poverenja u socijalnu zaštitu i malo brige za siromašne.
„Drugo, manje blagonaklono objašnjenje je političko – trajno siromaštvo stvara glasačko telo koje se uoči izbori može mobilisati jednokratnim isplatama, što su vlade predvođene SNS više puta koristile“, navodi se u analizi i dodaje da bi mreža socijalne zaštite koja dobro funkcioniše učinila takva davanja mnogo manje efikasnim.