Istraživači sa Univerziteta California Los Angeles uporedili su mozgove osoba koje rijetko koriste Internet i iskusnih korisnika dok su pretraživali web. Nakon pet dana, područja frontalnog korteksa, koji kontroliše sposobnost odlučivanja i integraciju kompleksnih informacija se značajno aktivisao.
"Riječ je o području koje je na početku eksperimenta bilo poprilično neaktivno kod osoba koje se ne služe toliko Internetom, ali nakon pet dana se aktivisalo kao i kod redovnik korisnika, objasnio je Gary Small, profesor koji je vodio navedeno istraživanje dodavši kako to ukazuje na to da se funkcije mozga mogu mijenjati čak i poboljšati upotrebom Interneta i to poprilično brzo".
"Ovo pokazuje kako se prosječni IQ povećava sa napretkom digitalne kulture. Unapređuje se i sposobnost procesuiranja informacija, dok se greške tipične za obavljanje više zadataka odjednom smanjuju", dodaje Small.
Čak i dosadne aktivnosti kao sortiranje e-mailova, može potaknuti sposobnost donošenja odluka.

"Selektivno čišćenje e-mailova na dnevnoj bazi može pomoći u razvijanju sposobnosti da se lakše i brže prolazi kroz velike količine informacija i odluči šta je važno a šta ne", kaže profesor Small te dodaje kako nam to pomaže da se lakše nosimo sa ogromnom količinom informacija koje se pojavljuju i nestaju na našem mentalnom ekranu iz trenutka u trenutak.
Ali, postoji i loša strana priče. Preduga upotreba računa ima duboki efekat na način na koji razmišljamo, osjećamo i ponašamo se.
"Iako Internet unapređuje procesuiranje informacija i ubrzava sposobnost donošenja odluka, pretjerana upotreba može oštetiti neke naše druge vještine. S vremenom naime se smanjuje sposobnost povezivanja sa ljudima te dolazi do pada zadržavanja pažnje", upozorava Small te preporučuje da ukoliko cijeli dan osoba radi za kompjuterom, nakon posla se treba što je više moguće družiti sa ljudima.

Ostale vijestiArhiva