Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima u Federaciji BiH neće biti razmatran na narednoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, saznaje Oslobođenje. Na ovosedmičnoj sjednici Kolegija Doma naroda, utvrđen je dnevni red i zakazana naredna redovna sjednica tog doma najvišeg zakonodavnog organa FBiH. Sjednica sa više od 20 tačaka dnevnog reda bit će održana u četvrtak, 29. marta.

Odluka Kolegija

Ovaj zakonski nacrt, koji je na redovnom zasjedanju 28. februara ove godine prihvatio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, po proceduri se trebao naći i na dnevnom redu narednog zasjedanja Doma naroda, kako bi, ukoliko ga delegati prihvate, mogao biti upućen u javnu raspravu. No, to se nije desilo. Nacrt je, saznaje Oslobođenje, bio pripremljen i planiran za uvrštavanje u dnevni red martovskog zasjedanja. Na sjednici Kolegija, na prijedlog članova tog tijela Doma iz SDP-a BiH, prihvaćeno je da se nacrt ne uvrštava u dnevni red naredne sjednice.

Jučer nismo uspjeli dobiti zvaničnu potvrdu o razlozima odgađanja razmatranja nacrta zakona o unutrašnjim poslovima u FBiH, koji je 24. januara na prijedlog federalnog ministra unutrašnjih poslova Predraga Kurteša utvrdila federalna Vlada glasovima ministara iz SDP-a, NSRzB-a i HSP-a, dok su ministri iz SDA bili protiv. Tekst zakona je iz Vlade u redovnoj proceduri upućen i razmatran na posljednjem februarskom zasjedanju Predstavničkog doma FBiH i usvojen glasovima poslanika SDP-a, NSRzB-a, DNZ-HSP-a i opozicionog SBB-a. Slijedeći odluku vrha svoje stranke i ministara u federalnoj Vladi, Klub poslanika SDA, član vladajuće koalicije u FBiH, glasao je protiv prihvatanja ovog nacrta, a pridružili su im se i poslanici SBiH, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

Inače, nacrt je prihvaćen uprkos sugestijama predstavnika međunarodne zajednice da se njime ne unapređuje dostignuti nivo operativne i budžetske samostalnosti Federalne uprave policije. Klub SDA je imao najviše zamjerki, prije svega, na činjenicu da je resorno ministarstvo uopće pristupilo izradi novog teksta zakona o unutrašnjim poslovima. Taj klub je zagovarao analizu i eventualne izmjene i dopune važećeg Zakona o unutrašnjim poslovima u FBiH iz 2005. Najspornijim su ocijenjene odredbe prema kojima se sužava institut civilno-parlamentarnog nadzora nad radom policije, stavljanjem direktora FUP-a u položaj ovisnosti o Vladi FBiH i resornom ministru, koji bi čak mogao, kako je predviđeno nacrtom, pokrenuti proceduru smjene direktora federalne policije, kao i odredbe kojima se sužavaju sadašnje nadležnosti Nezavisnog odbora za izbor i imenovanje direktora policije i prebacivanje imenovanja čelnog čovjeka policije na Vladu FBiH.

Ostale vijestiArhiva