Vijesti
Politika
Raspisivanje općih izbora
Ostali i dalje bez mogućnosti kandidovanja za Predsjedništvo BiH
15.05.2014. 12:00
Izvor: mojevijesti.ba
Ostali i dalje bez mogućnosti kandidovanja za Predsjedništvo BiH
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će donijeti odluku o raspisivanju općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji će se održati u drugu nedjelju, 12. oktobra.
To će biti prvi put da se termin održavanja izbora u BiH pomijera za sedam dana, s obzirom da je Izbornim zakonom BiH predviđeno da to bude u prvu nedjelju oktobra. Razlog pomjeranja izbora za sedam dana je vjerski praznik - Kurban bajram čije obilježavanje pada u tom terminu.
Ovo će biti sedmi opći izbori u BiH od Dejtonskog mirovnog sporazuma, i četvrti od kada se zvaničnici za članove Predsjedništva, zastupnike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, poslanike Narodne skupštine RS-a i deset kantonalnih skupština u FBiH biraju na mandat od četiri godine.
Prije toga, u tri izborna ciklusa, u periodu 1996. do 2000. zvaničnici u ove organe birani su na period od dvije godine.
Prema podacima CIK-a BiH na posljednjim općim izborima održanim 2010. godine u birački spisak bilo je upisano 3.132.231 birač, od čega 1.916.906 u FBiH, a 1.161.680 u RS-u. U Brčko distriktu pravo glasa imalo je 53.645 birača: 20.703 koji se opredijelilo da glasa za FBiH, a 32.942 za RS.
Broj birača raste, ali ne i izlaznost na izbore
Izlaznost na posljednjim općim izborima bila je 56,52 posto, odnosno 1.770.388 birača. Nešto veća izlaznost registrirana je u FBiH: 56,72 posto, a u RS-u 56,19 posto.
Od 36.673 birača registrovana za glasanje putem pošte i diplomatsko-konzularnih predstavništava na birališta je izašlo njih 23.022 ili 62,77 posto, od 13.878 birača evidentiranih u inostranstvu na birališta je izašlo njih 5.494 ili 39,59 posto, dok je od 8.589 onih koji su se prijavili da glasaju lično na biračka mjesta izašlo tek njih 882 ili 10,27 posto, a na potvrđenim glasačkim listićima glasalo je 633 birača u BiH.
Na općim izborima 2010. godine učestvovala su 63 politička subjekta (39 političkih partija, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata). Na 5.276 biračkih mjesta: 4.981 redovnih, u BiH, 145 za za glasanje u odsustvu, 143 za one koji su se prijavili da glasaju lično i sedam otvorenih u DKP-ima glasači su birali među 8.242 kandidata (5.207 muškog spola ili 63,18 posto i 3.035 žene ili 36,82 posto). Ukupno je birano 518 zvaničnika.
Posljednji opći izbori koštali su 12.615.679 KM.
Analiza pokazuje da je u periodu 2002. do 2010. u stalnom porastu kako broj birača u BiH, biračkih mjesta, kao i iznos planiran za njihovo održavanje.
Tako je na općim izborima 2006. bilo registrirano 2.734.287 birača, a četiri godine ranije, 2002. njih 2.342.141. Prije osam godina za potrebe održavanja izbora bilo je otvoreno 4.570 biračkih mjesta, a prije dvanaest 4.079.
Opći izbori 2006. koštali su nešto manje, 9.936.619 KM, a četiri godine prije toga 11.640.313 KM.
Broj kandidata na izborima u ranijim ciklusima bio je znatno manji: 2006. bilo ih je 7.245, a 2002. ovjereno je za učešće na izborima 7.351 kandidat.
Kada je u pitanju broj političkih subjekata koji učestvuje na izborima on je promjenjiv: tako je 2006. bilo 56 (36 političkih partija, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata), a 2002. je evidentirano čak 69 političkih subjekata (57 političkih partija, devet koalicija i svega tir nezavisna kandidata).
Jedina konstanata koja je gotovo uvijek ista na svim općim izborima jeste broj birača koji glasaju, malo više od polovine upisanih u birački spisak: tako je 2006. izlaznost bila 55,31 posto, a 2002. 55,5 posto.
Izbori bez Mostara, nova pravila za žene i RS
Opći izbori 2014. održat će se bez provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i oni 2010. što znači da predstavnici iz Ostalih i dačlje neće moći da budu birani prvenstveno za članove Predsjedništva BiH i delegate u Dom naroda PS BiH, na posrednim izborima koji se provode nakon općih. Naime, ni nakon četiri i po godine još uvijek nisu usvojeni amandmani na ustav BiH i izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se otklonila ta diskriminacija.
Uz opće, neće biti moguće održati ni lokalne izbore za Grad Mostar, kao ni na lokalnim prije dvije godine, jer Parlamentarna skupština BiH još nije provela presudu Ustavnog suda BiH iz 2011. godine kojom se traži usklađivanje Statuta Grada Mostara i odredbi Izbornog zakona BiH.
Opći izbori 2014. donose i dvije novine: prvi puta na ovim izborima obavezno učešće žena na kandidatskim listama povećano je na 40 posto sa dosadašnjih 33 posto, a isti omjer zastupljenosti bit će nužno osigurati i u izbornoj administraciji - lokalnim općinskim izbornim komisijama i biračkim odborima.
Po prvi put opći izbori 2014. će se provoditi i po novim odredbama u bosnaskoherecgovačkom entitetu RS s obzirom da će se 83 poslanika za narodnu skupštinu ubuduće birati iz devet umjesto dosadašnjih šest izbornih jedinica. To je omogućeno izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a iz 2012. godine.
Uz odluku o raspisivanju općih izbora CIK BiH će donijeti i uputstvo o rokovima koje će se primjenjivati u izbornom periodu.