Beograd - Prema podacima Agencije za istraživanje tržišta PGM, deterdžent za pranje sudova "feri" vodeća je robna marka na domaćem tržištu, jer ga koristi više od polovine potrošača u Srbiji, dok je "grand kafa", najbolji domaći brend. "Orbit" žvakaće gume našle su se na trećem mestu najomiljenijih proizvoda, ispred čokolade "milka". Slede "koka-kola", mineralna voda "Knjaz Miloš", omekšivač "lenor", Karneksova pašteta, margarin "dobro jutro" i na desetom mestu brend "čipsi". Kad je reč o ukusu potrošača u regionu čelnu poziciju zauzima čokolada "milka", na drugom mestu je "koka-kola", zatim "orbit" žvake, omekšivač "lenor", a na visokom petom mestu pozicionirala se "vegeta". "Žilet" brijači su na šestom mestu, slede "paloma" papirnate maramice, "nivea" krema, "cedevita" i na desetom mestu "ariel", deterdžent za pranje veša. Zanimljivo je da su se među prvih deset najpoznatijih proizvodnih marki u regionu, rame uz rame sa svetskim brendovima, našli i neki brendovi iz Hrvatske i Slovenije, a da nema nijednog proizvoda iz Srbije, bar ne među prvih deset.
Komentarišući rezultate ovog istraživanja Žozef Lončar, direktor i glavni i odgovorni urednik časopisa Tabu kaže za Danas da potrošači u Srbiji "obožavaju" strane proizvode i a priori im daju prednost, bez obzira na njihov kvalitet. "Jedno naše istraživanje obavljeno je tako što je potrošačima ponuđeno da ocenjuju kvalitet proizvoda bez ambalaže i tom prilikom naši proizvodi dobili su visoke ocene. Nisam siguran da bi tako dobro prošli da su bili upakovani", kaže Lončar. On tvrdi da stvaranje brenda nije jednostavan posao, jer da bi jedan proizvod postao prepoznatljiv potrebna je višegodišnja aktivnost ne samo proizvođača već i marketinških agencija. Naš sagovornik, takođe ističe da se imidž na tržištu ne stiče dekretima ili preporukama tipa "kupujmo domaće".
- Kupujući određeni proizvod, i birajući ga između deset sličnih, potrošač ukazuje poverenje proizvođaču i artiklu, pri čemu cena ne igra odlučujuću ulogu. Jer, ukoliko kupac želi da kupi neki proizvod, on je spreman i da ga plati. Treba, takođe, podsetiti da na odnos između proizvođača i kupca u velikoj meri utiču afiniteti potrošača. To praktično znači da reklamna poruka mora biti jasna, kako bi potrošač prepoznao interes da kupi baš taj proizvod - ističe Lončar.
Komentarišući ulogu države i medija u stvaranju nekog brenda Lončar podseća da na tržištu Evropske unije ima više od pola miliona artikala namenjenih dnevnoj potrošnji (na tržištu SAD ima više od milion takvih proizvoda), ali se u hipermarketima u bilo kojoj zemlji nalazi "samo" 35 do 50 hiljada proizvoda. Ostali su neuspešni, nepoznati, i nisu brend, što znači da na tržištu ima mesta samo za odabrane.

Ostale vestiArhiva