Vesti
Društvo i ekonomija
Uranijumski danak na jugu Srbije05.11.2007. 12:00
Izvor: Blic

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje u Vranju, broj novoobolelih od raka veći je dvanaest puta u 2005. godini u odnosu na deceniju ranije. Lekari kažu da ovaj podatak ne čudi, jer je tokom NATO bombardovanja na jugu Srbije korišćena municija s osiromašenim uranijumom.
U Italiji je zbog osiromašenog uranijuma pokrenuta parlamentarna istraga, jer je 225 vojnika koji su boravili na Kosmetu u okviru mirovne misije obolelo, a čak 37 umrlo od malignih bolesti. Municija s osiromašenim uranijumom najviše je korišćena u okolini Prizrena i Peći, gde su stacionirane nemačke i italijanske snage Kfora. Italijanski veterani neće biti prepušteni sami sebi, jer je država predvidela da u naredne tri godine izdvoji pet miliona evra godišnje za vojnike žrtve osiromašenog uranijuma. O italijanskim vojnicima ima ko da brine, ali šta je s civilima iz Srbije, sa Kosova i Republike Srpske, gde je korišćena ova municija. Zna se da su maligne bolesti u stalnom porastu u Srbiji, ali koliko je na tu ekspanziju uticao osiromašeni uranijum - ozbiljnih analiza nema.
Dr Radomir Kovačević iz Instituta za medicinu rada i radiološku zaštitu "Dr Dragomir Karajović" kaže da će se u narednih deset godina posledice bombardovanja osiromašenim uranijumom mnogo više odraziti na vrste oboljenja i uzroke umiranja, jer će doći do raspadanja košuljica neeksplodirane municije u kojima se nalazi osiromašeni uranijum.
- Najviše će biti kancera kod odraslih i genetskih deformacija kod novorođenčadi.
Zabrinjavajuće slike deformiteta kod dece stižu iz Iraka, gde je prvi put korišćena municija s osiromašenim uranijumom - upozorava dr Kovačević.
On kaže da su osobe koje borave u kontaminiranim područjima u velikom riziku da obole od kancera limfnih žlezda, krvi, pluća, raka dojke. Institut za medicinu rada i radiološku zaštitu "Dr Dragomir Karajović" uradio je tokom 2002. interno istraživanje u rejonu Vranja. Tom prilikom došli su do poražavajućih rezultata o internoj kontaminaciji stanovništva uranijumom. Pokazalo se da je u grupi od 29 ispitanika bilo nekoliko onih koji su kontaminirani uranijumom. U jednom slučaju je utvrđena ogromna kontaminiranost (3.759 nanograma po litru), a reč je o čoveku koji je radio na dekontaminaciji oko jednog bunara.
Naš sagovornik kaže da su lažne dileme da li osiromašeni uranijum ima negativne posledice na životnu sredinu i zdravlje ljudi, jer su potvrđene štetne posledice na biljni i životinjski svet, pa samim tim i na čoveka.
Vek raspada uranijuma je oko 4,5 milijardi godina, koliki je i vek planete, s tim što je planeta već preživela dve milijarde godina. Radijus kontaminacije zemljišta je 500 metara od mete.
- Zabrinjavajući je podatak da nema potrebnih sredstava za praćenje i ispitivanje ugroženosti zdravlja rizičnih grupa stanovništva, kao ni za praćenje podzemnih voda, ugroženog biljnog i životinjskog sveta. Unošenje osiromašenog uranijuma u lanac ishrane jeste realna opasnost. Takođe, nema sredstava ni za adekvatno rešavanje problema kontaminiranog zemljišta, kao ni za prikupljenu neeksplodiranu municiju - dodaje dr Kovačević.
Inače prema zvaničnim podacima Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma, godišnje od karcinoma u BiH oboli 11.000 ljudi, što je za oko 30 odsto više nego pre rata.
- U Sarajevu su u stalnom porastu broj obolelih od leukemije i genetskih poremećaja. Osim Sarajeva, posebno ugrožene zone su Hadžići i Han Pijesak. U Bosni je konstatovano da više nema površinske radijacije, ali opasnost predstavlja neeksplodirana municija u zemlji koja korodira i ispušta otrove. Zna se da je period raspada takve municije 40 godina - objašnjava Jelena Đerković, koja je pre dve godine bila član parlamentarne komisije BiH za prikupljanje podataka o posledicama bombardovanja municijom s osiromašenim uranijumom. Ona kaže da bi država morala da izdvoji dodatna sredstva da se 15 lokacija u BiH očisti od zaostale municije, koja bi se skladištila kao sav drugi radioaktivni otpad.
Ostale vestiArhiva
- 31/08 NBS: Međugodišnji realni rast BDP 3,8 odsto,…
- 26/08 Od 1. septembra velika promena u prodavnicama…
- 25/08 Kako da se prijavite za isplatu jednokratne…
- 22/08 Siniša Mali: Zakon o pomoći u Skupštini,…
- 21/08 Predlog rebalansa budžeta i Zakon o jednokratnoj…
- 18/08 Nema dogovora o minimalcu – sindikat nije…
- 17/08 Privrednici u EU oprezni, manji broj novih…
- 12/08 EU uvodi stroža pravila za ambalažu
- 08/08 Budimpešta bez kruzera, sprud ispod Margaretinog…
- 07/08 Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali…
- 27/07 Srbija dobila prvog "jednoroga": Novosadski…
- 23/07 Dunav ugrozio snabdevanje naftom - Nizak…
- 22/07 "Nova licenca NIS-u bi osigurala da rafinerija…
- 15/07 (MAPE) "Biće superćelija, izbegavajte da…
- 12/07 Džemper na letnjem sniženju? Evo zašto to…
- 10/07 Kineski trikovi srpskih vlasti: Ako nas neće…
- 09/07 Da li su na pomolu dobre vesti za građane…
- 08/07 Profiti banaka rastu uprkos slabijem rastu…
- 05/07 Spor s prevoznikom
- 28/06 Vlada formirala radnu grupu: Razmatra se…
- 27/06 Turistička organizacija Zlatibora otvorila…
- 26/06 U Srbiji dostupan sistem ePlati: Elektronsko…
- 13/09 Krediti po novim pravilima od ponedeljka,…
- 11/08 Toplica Spasojević: Država može da doskoči…

