Vesti
Društvo i ekonomija
Raste žito, ali i cena22.06.2006. 08:00
Izvor: Novosti
BEOGRAD - Mlinari i drugi prerađivači pšenice u Srbiji ove godine će se boriti za svako zrno hlebnog žita s obzirom da je očekivani deficit oko 250.000 tona. Uprkos tome, nepunih mesec dana pred žetvu, još se ne zna na koju cenu za ovogodišnji rod ratari mogu sa sigurnošću da računaju.
S obzirom na zakasnelu setvu i loše vreme očekivani rod od oko 1,5 miliona tona pšenice verovatno neće zadovoljiti domaće potrebe. To znači da će prinosi po hektaru biti oko 3,2 do 3,5 tona sem izuzetno u nekim krajevima gde je pšenica na vreme posejana pa se može računati i na rekordne prinose od oko sedam tona.
Odbor za poljoprivredu PKS procenjuje da bi se uz domaćinski odnos države, i pored slabog roda, nekako mogli izvući da ove godine ne uvozimo hlebno žito.
- Predložili smo da se svi proizvođači, bez obzira da li su registrovali svoja gazdinstva ili ne, premiraju sa dva dinara po kilogramu, a da se za jesenju setvu daju subvencije od oko sto evra po hektaru i da se ratari na vreme sa tim upoznaju - kaže Milan Prostran, sekretar tog udruženja. - Cena koja se sada ugovara je oko 9,6 dinara po kilogramu "na zeleno", a verovatno će rasti i do 10 - 11 dinara, pa i više. To će svakako zavisiti od ponude i potražnje, a već je za oko dinar porasla u poslednjih mesec dana.
PKS savetuje ratare, kaže Prostran, da, ako ne moraju, odmah ne prodaju pšenicu već da je lageruju, pošto država to subvencioniše i sačekaju bolju cenu.
- Država bi mogla da napravi dobar gest sa tih dva dinara po kilogramu i tako spreči da se domaća pšenica izvozi - kaže Prostran. - A to je moguće očekivati s obzirom da je izvoz slobodan. U tom slučaju mi bismo na proleće uvozili hlebno žito, što je najgora varijanta.
DINAR VIŠE
GODIŠNJE potrebe subotičke "Fidelinke" su oko 100 hiljada tona, a sa svojih njiva mogu da dobiju tek oko petinu te količine. Ostalo će, kaže Aleksandar Tadić, zamenik generalnog direktora, nabaviti na tržištu iz svog i drugih regiona u Srbiji.
- Lane smo kupili oko 80.000 tona po ceni od 8,15 dinara po kilogramu - kaže Tadić. - Plaćali smo je dinar više od drugih, odnosno od tržišne cene, a verovatno će tako biti i ove godine.
S obzirom na zakasnelu setvu i loše vreme očekivani rod od oko 1,5 miliona tona pšenice verovatno neće zadovoljiti domaće potrebe. To znači da će prinosi po hektaru biti oko 3,2 do 3,5 tona sem izuzetno u nekim krajevima gde je pšenica na vreme posejana pa se može računati i na rekordne prinose od oko sedam tona.
Odbor za poljoprivredu PKS procenjuje da bi se uz domaćinski odnos države, i pored slabog roda, nekako mogli izvući da ove godine ne uvozimo hlebno žito.
- Predložili smo da se svi proizvođači, bez obzira da li su registrovali svoja gazdinstva ili ne, premiraju sa dva dinara po kilogramu, a da se za jesenju setvu daju subvencije od oko sto evra po hektaru i da se ratari na vreme sa tim upoznaju - kaže Milan Prostran, sekretar tog udruženja. - Cena koja se sada ugovara je oko 9,6 dinara po kilogramu "na zeleno", a verovatno će rasti i do 10 - 11 dinara, pa i više. To će svakako zavisiti od ponude i potražnje, a već je za oko dinar porasla u poslednjih mesec dana.
PKS savetuje ratare, kaže Prostran, da, ako ne moraju, odmah ne prodaju pšenicu već da je lageruju, pošto država to subvencioniše i sačekaju bolju cenu.
- Država bi mogla da napravi dobar gest sa tih dva dinara po kilogramu i tako spreči da se domaća pšenica izvozi - kaže Prostran. - A to je moguće očekivati s obzirom da je izvoz slobodan. U tom slučaju mi bismo na proleće uvozili hlebno žito, što je najgora varijanta.
DINAR VIŠE
GODIŠNJE potrebe subotičke "Fidelinke" su oko 100 hiljada tona, a sa svojih njiva mogu da dobiju tek oko petinu te količine. Ostalo će, kaže Aleksandar Tadić, zamenik generalnog direktora, nabaviti na tržištu iz svog i drugih regiona u Srbiji.
- Lane smo kupili oko 80.000 tona po ceni od 8,15 dinara po kilogramu - kaže Tadić. - Plaćali smo je dinar više od drugih, odnosno od tržišne cene, a verovatno će tako biti i ove godine.
Ostale vestiArhiva
- 31/08 NBS: Međugodišnji realni rast BDP 3,8 odsto,…
- 26/08 Od 1. septembra velika promena u prodavnicama…
- 25/08 Kako da se prijavite za isplatu jednokratne…
- 22/08 Siniša Mali: Zakon o pomoći u Skupštini,…
- 21/08 Predlog rebalansa budžeta i Zakon o jednokratnoj…
- 18/08 Nema dogovora o minimalcu – sindikat nije…
- 17/08 Privrednici u EU oprezni, manji broj novih…
- 12/08 EU uvodi stroža pravila za ambalažu
- 08/08 Budimpešta bez kruzera, sprud ispod Margaretinog…
- 07/08 Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali…
- 27/07 Srbija dobila prvog "jednoroga": Novosadski…
- 23/07 Dunav ugrozio snabdevanje naftom - Nizak…
- 22/07 "Nova licenca NIS-u bi osigurala da rafinerija…
- 15/07 (MAPE) "Biće superćelija, izbegavajte da…
- 12/07 Džemper na letnjem sniženju? Evo zašto to…
- 10/07 Kineski trikovi srpskih vlasti: Ako nas neće…
- 09/07 Da li su na pomolu dobre vesti za građane…
- 08/07 Profiti banaka rastu uprkos slabijem rastu…
- 05/07 Spor s prevoznikom
- 28/06 Vlada formirala radnu grupu: Razmatra se…
- 27/06 Turistička organizacija Zlatibora otvorila…
- 26/06 U Srbiji dostupan sistem ePlati: Elektronsko…
- 13/09 Krediti po novim pravilima od ponedeljka,…
- 11/08 Toplica Spasojević: Država može da doskoči…

